Kompanija Kaspersky Lab je objavila izveštaj o sajber pretnjama u drugom kvartalu, u kojem su istaknuti ključni sigurnosni incidenti tromesečja i procenjen nivo sajber pretnje. Oko 51 odsto veb napada, koji su sprečeni proizvodima kompanije Kaspersky Lab, izvršili su zlonamerni veb izvori locirani u Rusiji. Sledeći su na red došli SAD, Holandija, Nemačka, Francuska, Devičanska ostrva, Ukrajina, Singapur, Velika Britanija i Kina.

Mobilne pretnje

  • 291.800 novih mobilnih malver programa pojavilo se u drugom kvartalu, što je 2,8 puta više u odnosu na prvi kvartal
  • Milion mobilnih malver paketa instalirano je u drugom kvartalu, što je sedam puta više u odnosu na prvi kvartal
Mobilni telefoni
Mobilni telefoni

Mobilno bankarstvo je i dalje glavna meta mobilnih pretnji. U izveštaju kompanije Kaspersky Lab za prvi kvartal 2015. godine, pomenut je virus Trojan-SMS.AndroidOS.OpFake.cc koji je uspeo da napadne čak 29 bankarskih i finansijskih aplikacija. Poslednja verzija Trojan malvera koja se pojavila u drugom kvartalu, može da napadne 114 (četiri puta više) bankarskih i finansijskih aplikacija. Njen glavni cilj je da ukrade akreditive za prijavu korisnika, pomoću kojih napada, između ostalog, nekoliko popularnih i-mejl aplikacija.

 

Napadi na internetu: finansijske pretnje

  • Zabeleženo je 5.900.000 pokušaja krađe novca preko onlajn pristupa bankovnim računima uz pomoć malvera – za 800.000 manje u odnosu na prvi kvartal.

U drugom kvartalu 2015. godine, Singapur  je postao vodeći kada je reč o broju korisnika Kaspersky Lab proizvoda koji su bili na udaru veb napada od strane bankarskih Trojanaca – 5,3  odsto svih korisnika Kaspersky Lab proizvoda u Singapuru suočilo se sa ovom pretnjom tokom proteklog kvartala. Sledeća je Švajcarska sa 4,2 odsto, Brazil (4 odsto), Australija (4 odsto) i Hong Kong (3,7 odsto). Većina zemalja koje se nalaze u TOP 10 tehnološki su napredne i/ili imaju razvijeni bankarski sistem, koji privlači pažnju sajber kriminalaca.

 

Finansijske pretnje nisu ograničene samo na bankarske malver programe koji napadaju klijente onlajn bankarskih sistema. Pored bankarskog malvera (83 odsto), finansijske pretnje predstavljaju i Bitcoin miners (9%) – malver programi koji koriste računarske resurse kompjutera svojih žrtvi kako bi proizveli bitkoine, kao i bitkoine za krađu novčanika (6 odsto) i krađu ključeva (2 odsto).

Ciljani sajber napadi

Tim za globalna istraživanja i analizu kompanije Kaspersky Lab, otkrio je četiri sajber špijunske kampanje tokom drugog kvartala: CozyDuke, Naikon, Hellsing i Duqu 2.0. Među žrtvama se nalaze i vladine agencije, privredna društva i druge velike mete.

U drugom kvartalu je, takođe, uočena zainteresovanost sajber kriminalaca za male i srednje kompanije – ove vrste kompanija su bile na meti kampanje za sajber špijunažu –  Grabit. Sajber kriminalci su se fokusirali na ekonomske sektore kao što su hemijska industrija, nanotehnologija, obrazovanje, poljoprivreda, masovni mediji i građevina.

 

„U drugom kvartalu smo pokrenuli važnu inicijativu po imenu Securing Smart Cities, koja ima cilj da pomogne onima koji su odgovorni za razvijanje pametnih gradova, kako bi to uradili uzevši u obzir i sajber bezbednost. Ukoliko mere bezbednosti nisu isplanirane u fazi razvoja, to bi kasnije moglo imati ozbiljne posledice i revitalizacija bezbednosti možda ne bi bila baš jednostavan zadatak,” komentariše Aleksander Gostev, glavni ekspert za bezbednost tima za globalna istraživanja i ananlizu kompanije Kaspersky Lab.

Drugi kvartal u ciframa

  • Prema podacima KSN, rešenja kompanije Kaspersky Lab su otkrila i sprečila ukupno 379,9 miliona malver napada sa onlajn resursa širom sveta– ova cifra je 19 odsto niža u odnosu na prvi kvartal
  • U proteklom tromesečju, prosečno 23,9 odsto kompjutera internet korisnika širom sveta, bar jedanput je bilo meta veb napada, što je za 2,4 odsto manje nego u prvom kvartalu
  • Otkriveno je 26.000.000 jedinstvenih malvera, što je za 8,4 odsto manje nego u prvom kvartalu. Skripta AdWare.JS.Agent.bg  bila je najrasprostranjenija među njima – ovu skriptu postavljaju reklamni programi na proizvoljne veb stranice.