Predstavljen najsveobuhvatniji portal o građevinarstvu i arhitekturi – Gradnja.rs
16.03.2010
Građevinarstvo u sprezi sa arhitekturom je jedna od najvažnijih proizvodnih grana u Srbiji. Veliki investicioni poduhvati na polju infrastrukure, stambene i industrijske izgradnje otvorili su frontove za mnogobrojna kompanije, preduzeća i firme koje posluju u ovom sektoru. Gradnja.rs je online internet portal na kojima će se njihovi interesi objediniti nudeći im brze i kvalitetne informacije na jednom mestu.
Potreba za postojanjem jednog ovakvog portala je stoga neminovna. Zato je osnovan sajt Gradnja.rs kao najveći, najažurniji i na najsveobuhvatniji portal o građevinarstvu i arhitekturi u Srbiji.
Donesi.com naručivanje hrane i u Nišu
15.03.2010
Srpski internet servis Donesi.com (www.donesi.com) za naručivanje hrane iz najboljih lokalnih restorana, nastavlja širenje. Posle Beograda i Novog Sada, zvanično je otvorena i lokalna verzija servisa za grad Niš (www.donesi.com/nis/).
Trenutno preko 18 hiljada ljudi u Srbiji privatno i poslovno koristi usluge ovoga onlajn servisa i u Donesi.com se nadaju da će u Nišu ponoviti uspeh iz Beograda i Novog Sada. Internet servis Donesi.com (www.donesi.com) za onlajn naručivanje hrane iz najboljih lokalnih restorana, nastavlja širenje u Srbiji. Posle Beograda i Novog Sada, ove nedelje je zvanično otvorena lokalna verzija servisa za grad Niš (www.donesi.com/nis/).
Donesi.com je potpuno novi način da se pronađu dobri restorani sa kućnom dostavom i direktno na sajtu naruči hrana.
Startnu nišku postavu Donesi.com čine restorani La Strega, Casa di Pasta i picerija MBN, a već teku pregovori i sa novim restoranima.
“Uprkos ekonomskoj krizi koja se veoma oseti i u ugostiteljstvu, dostava hrane preko Donesi.com nastavlja rast. Može se reći da je kriza delom čak i pogodovala celoj industriji dostave hrane, jer se sve više ljudi odlučuje da umesto izlaska u restoran hranu naruči za dostavu, u kancelariju ili na kućnu adresu. Prednosti su i ušteda vremena, lakše biranje restorana kroz utiske drugih kupaca i naravno – potpun uvid u sve cene.
“Trenutno preko 18 hiljada ljudi privatno i poslovno koristi naše usluge u Srbiji i nadamo se da ćemo u Nišu ponoviti uspeh iz Beograda i Novog Sada.” smatra Vladan Zirojević, jedan od osnivača Donesi.com-a.
Nakon tenisa, i rukomet uživo na Live-eTV portalu
12.03.2010
Nakon uspešnih prenosa teniskog turnira Gemax Open 2010, IT TV Produkcija nastavlja sa popularizacijom sporta na Internetu.
Zahvaljujući saradnji sa Rukometnim savezom Srbije, portal Live-eTV je 7. marta počeo sa direktnim prenosima utakmica Muške rukometne Super lige. Svake nedelje gledaoci će imati prilike da vide derbi tog kola, a nakon susreta Radničkog iz Kragujevca i Metaloplastike Zorka Keramike iz Šapca ove subote, 13. marta, na redu je utakmica 20. kola Smederevo – Partizan.
Utakmica počinje u 20 časova, a svi zainteresovani mogu pratiti prenos na Web adresi http://www.live-e.tv/live-streaming
Google Street View nepoželjan i u Sloveniji
07.03.2010
Vozila sa kamerama koje snimaju ulične prizore za Googleovu aplikaciju Street View ne smeju u Sloveniju bez prethodne najave, jer bi mogla povrediti privatnost informacija ili ljudsko dostojanstvo.
Prema izveštajima slovenačkih medija, ekipe sa vozilima koje snimaju kadrove koji se onda mogu naći na internetu uočene su blizu slovenačke granice sa Austrijom, ali poverenica slovenačke vlade za zaštitu privatnosti Nataša Pirc Musar upozorava da snimanje ljudi i objava takvih kadrova bez njihovog prethodnog pristanka u Sloveniji zakonom nisu dopušteni.
“Što se tiče snimanja za Googleov servis Street View, mislim da bi u skladu sa našim zakonom oni prethodno morali obavestiti javnost o mestima i vremenu snimanja ulica“, rekla je Musar za ljubljanski list “Žurnal”.
“Samim vozilima ne možemo sprečiti ulazak u državu, ali u skladu sa našim ovlašćenjima možemo sprečiti obradu i objavu ličnih podataka”, dodala je, pojasnivši da se u slučaju takvih snimanja na javnim mestima moraju “zacrniti” na primer lica osoba i registarske oznake automobila.
Da Googleova aplikacija nije tako nedužna, svedoče neki primeri iz snimanja po Evropi, kad su bile snimljene i objavljene snimke ljudi u nekim škakljivim situacijama, tvrde slovenački mediji. Kako dodaju, tako su Googleove kamere u Finskoj uhvatile čoveka u njegovom vrtu sa spuštenim pantalonama, a u Francuskoj ženu kako stoji uz prozor sa dubokim dekolteom. (izvor: SEEbiz / H )
YouTube uvodi video klipove sa titlovima
06.03.2010
Kompanija Google već godinama radi na projektu autoamtskog prevođenja sa jednog na drugi jezik, a prve rezultate već odavno možemo videti na servisu Google Translate koji za sada omogućava prevod celih web stranica ili delova teksta sa i na većinu svetskih jezika. Sada bi ova tehnologija trebal da se iskroisti za automatsko prevođenje video klipova na YouTube servisu
Ova tehnologija je određeno vreme dostupna na nekim odabranim video sadržajima, a sada ju je YouTube uključio za milione postojećih video klipova na engleskom jeziku. U stvari rešenje integriše dve tehnologije: jedna je prepoznavanje govora i prebacivanje govora u tekst (eng. speech-to-text), a druga je automatsko prevođenje tog teksta na neki drugi jezik. Samo prepoznavanje govora radi za sada samo sa video sadržajima u kojima neko govori na engleskom jeziku, ali zahvaljujući automatskom prevodu, titlove možete čitati na srpskom ili nekom drugom jeziku.
Meni za izbor jezika i uključivanje odnosno isključivanje titlova nalazi se u donjem desnom delu interfejsa video plejera. Ako je ikona na kojoj piše ‘CC’ zasivljena, to znači da za taj konkretni video sadržaj nije dostupan titl.
Sajt Infostud, pred 8.mart, analizirao kakav je položaj žena po pitanju zapošljavanja i zarada
05.03.2010
Zašto žene zarađuju manje od muškaraca?
Ako su imale sreće da se zaposle, žene u Srbiji će, prema podacima sajta www.istrazivanjeplata.com, zarađivati 8,5% manje nego muškarci na istim pozicijama. Iako je ova razlika manja nego u nekim zemljama Centralne Evrope, (u Češkoj taj razlika iznosi 16%, u Slovačkoj 15% i u Mađarskoj 12%) učesnici u istraživanju navode šta su po njihovom mišljenju glavni razlozi za to.
Na jednoj strani, ispitanici pretežno ženskog pola, kao mogući uzrok ovoj pojavi ističu verovanje da žene ređe dobijaju šansu da napreduju iz dva razloga: zato što žene svakog časa mogu odlučiti da zasnuju ili prošire porodicu i napuste kompaniju, ali i zbog toga što se posmatraju kao „slabiji pol” i emotivne, te da neće moći da rukovode i kontrolišu druge ljude efikasno.
Sa druge strane, prema mišljenju pretežno muških ispitanika, jedan od važnijih uzroka za razliku u primanjima muškaraca i žena je uverenje da su kod muškaraca često izraženije one lične osobine i sposobnosti koje doprinose poslovnom napretku – liderske sposobnosti, samopouzdanje, predanost poslu, usmerenost na finansijske rezultate… Takođe, jedan od mogućih uzroka je i to da žene prihvataju manju platu i da se ređe “bore” za povišicu.
Najmanji broj svih ispitanika, kako muškog tako i ženskog pola, smatra da je verovatno da žene same biraju poslove koji su generalno slabije plaćeni i da su žene manje ambiciozne te im uspešna karijera nije toliko bitna.
Zasnivanje porodice – prednost ili mana?
Osim ovih argumenata, određeni broj ispitanika oba pola smatra da je jedan od mogućih uzroka za manja primanja žena porodiljsko odsustvo zbog kojeg žene izgube godinu ili više dana u građenju karijere, pa zato sporije i napreduju u odnosu na muškarce koji uglavnom nemaju ta odsustva.
Učesnici u istraživanju koji smatraju da porodica predstavlja prepreku ženama u napredovanju na poslu ispitivani su o tome kako, po njihovom mišljenju, majčinstvo utiče na efikasnost na poslu. Približno trećina njih je rekla da utiče vrlo povoljno jer deca mogu biti podstrek za veće uspehe u karijeri. Svaki peti smatra da ono može povoljno uticati, a isti broj misli da majčinstvo ne utiče na efikasnost na poslu. Da ono utiče negativno na posao, smatra 15% ispitanika, a nešto manji broj smatra da je taj uticaj vrlo negativan, jer je fokus sa posla prebačen na decu.
Rezultate istraživanja o razlikama u platama kod muškaraca i žena, možete pogledati na: http://poslovi.infostud.com/rezultati-ankete-razlike-u-platama-izmedju-muskaraca-i-zena/
Preko iTunes prodavnice plasirano preko 10 milijardi pesama
27.02.2010
Muzička onlajn prodavnica iTunes prodala je ove sedmice jubilarnu desetmilijarditu pesmu, objavio je BBC News.
Najprodavanija numera na iTunesu je “I Gotta Feeling” grupe Black Eyed Peas, dok je numera “Boom Boom Pow” iste grupe na trećem mestu. Pesma Lady Gage “Poker Face” je druga najprodavanija pesma na iTunesu. Među prvih 25 na listi su Flo Rida, Katy Perry, Rihanna, Leona Lewis i Coldplay. Osoba koja je kupila desetmilijarditu pesmu dobila je na poklon vaučer od 10.000 dolara namenjen kupovini na iTunesu.
Uhapšeni zbog Internet kladionica
25.02.2010
U prvoj akciji razotkrivanja neovlašćenog organizovanja igara na sreću – klađenja putem interneta uhapšeni su Đorđe Đokić (35), diplomirani matematičar iz Kragujevca, i njegov sugrađanin Dušan Jagličić (35), diplomirani inženjer. Oni se terete i za pranje novca, a prema navodima policije, ovakvim načinom klađenja zaradili su 550.000 evra.
Đorđe Đokić
Prema saznanjima „Blica“, još nekoliko osoba je radilo s uhapšenima i radi se na njihovoj identifikaciji i privođenju.
Na bankarskim računima uhapšenih je blokirano oko 60.000 evra, a zaplenjeno je i 11 računara, dva automobila, dokumentacija koja se odnosi na uplate deviznog novca iz inostranstva i drugo.
- Iako nisu imali odobrenje za organizovanje igara na sreću iz nadležne uprave u Ministarstvu finansija, osumnjičeni su 1. marta 2005. godine registrovali dva internet domena za klađenje, www.kladioničar.com i www.freebetting.net. U svetu je poznat sajt za kladioce www.frebetting.com i pretpostavljamo da su sličnim imenom želeli da privuku kladioce. Na ovim sajtovima su omogućili kladiocima da izvrše onlajn klađenje na fudbalskim, košarkaškim, teniskim i mečevima američkog fudbala – kaže sagovornik „Blica“ blizak istrazi.
Serveri www.kladioničar.com i www.freebetting.net su u inostranstvu i oni su plaćali zakup ovih servera, pa su imali hiperlinkove na velike kladioničarske ponude koje oni nude.
- Kladioci su, preko linkova na ovim sajtovima, otvarali naloge na raznim internet kladionicama. Posle toga su platnim karticama „visa elektron“, „dinacard“, „visa“, „visa virtunion“ uplaćivali depozit na osnovu kojih su se kladili na utakmice koje su u ponudi internet kladionica. Nakon uplate depozita kladilac je birao na koje utakmice želi da se kladi i polagao opkladu sa depozita koji je ostavio na svom nalogu. Nakon toga na njegov nalog je uplaćivan novac ukoliko je „pogodio rezultat“ sportskog događaja – navodi naš sagovornik.
Naš sagovornik napominje da su osumnjičeni takođe naplaćivali novac od velikih kladioničara, jer su im upućivali one manje. Osumnjičenima je uplata išla na račune, tekuće i devizne, u sedam banaka u Srbiji, a sa računa nekoliko of-šor kompanija i nekih od najpoznatijih svetskih kladionica „Eurobet“, „Bet at home“, „Moneybookers“… Izvesnu novčanu sumu su oročili na računima, dok su ostatak potrošili, ali i investirali u posao.
- Uprava za sprečavanje pranja novca na njihovim računima otkrila je veće sume novca i tada je počela istraga – kaže naš sagovornik.
Akciju su sproveli Služba za borbu protiv organizovanog kriminala, Policijska uprava u Kragujevcu i Više javno tužilaštvo u Beogradu – Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala. Istraga o uplatama i trošenju novca se nastavlja, a policija najavljuje da nastavlja rad na otkrivanju internet sajtova preko kojih se obavljaju nelegalna klađenja. (saopštenje MUP-a)
Infostud analizirao oglase za posao u 2009. godini
23.02.2010
Koja su zanimanja uprkos krizi i dalje tražena?
Gledajući 2009. godinu, broj oglasa za posao, u odnosu na 2008. godinu je skoro prepolovljen – pokazuje analiza tržišta zapošljavanja u 2009. godini i oglasa postavljenih na sajtu poslovi.infostud.com. Na osnovu iste analize, ovaj najposećeniji domaći sajt posvećen zapošljavanju, otkriva i koji su to kandidati najmanje, a koji najviše osetili krizu ali i u kojim oblastima je poslodavcima bilo najteže da pronađu radnike u Srbiji.
Prodavcima, čak i u kriznoj godini, nije bilo većih problema da se zaposle jer je u 2009. godini za ova radna mesta bilo velikog interesovanja poslodavaca, a za samu kategoriju posla trgovina je bilo raspisano najviše oglasa za posao. Najmanje objavljenih oglasa u 2009. godini bilo je za fizičare.
Gledajući po broju prijava kandidata, poslodavci nisu su imali mnogo muke da pronađu poslovne sekretare, knjigovođe, komercijaliste, vozače i marketing menadžere, ali su, sa druge strane, kandidati imali veliku konkurenciju, jer se na ove pozicije prijavljivalo mnogo kandidata. Takođe, ako ste želeli da se zaposlite kao računovođa, menadžer prodaje ili kreditni službenik za vas je bilo dosta oglasa, ali je i konkurencija bila najveća. Naime, na oglase iz pomenutih oblasti, tokom 2009.godine prosečno se prijavljivalo preko 200 kandidata.
Sa druge strane, veterinari ili farmaceuti, grafički ili web dizajneri, programeri, elektrotehničari nisu imali razloga za brigu jer se na relativno veliki broj oglasa prijavljivao mali broj kandidata. Baš zbog toga je poslodavcima u 2009. godini bilo nešto teže da pronađu radnike za ova radna mesta.
Prethodna godina vam nije bila naklonjena po pitanju posla ukoliko ste želeli da se zaposlite kao socijalni radnik ili psiholog. Za ove pozicije je bilo malo oglasa, ali dosta prijava kandidata. Slična situacija je bila i za oglase za rukovodioce laboratorije, mikrobiologe i veterinare. Za navedene poslove, potražnja za radnicima je i inače, nezavisno od krize, mala. Nešto drugačije dešavalo se sa frizerima, inženjerima zaštite na radu ili životne sredine, kojima je bilo teško da pronađu posao ali i poslodavcima da pronađu odgovarajućeg kandidata jer je za ove pozicije, osim malog broja objavljenih oglasa, i odziv kandidata bio slab.
Detaljniju analizu traženih zanimanja u 2009. godini možete pogledati na http://poslovi.infostud.com/info/trazena-zanimanja/
Google Buzz ne poštuje privatnost
23.02.2010
Google ponovo “napada” privatnost. Nakon što je zaustavljen projekat Street View, Google je smislio novu ujdurmu – Buzz. Ako niste pažljivi i ne onemogućite Buzz u vašem Gmailu vaši podaci bi mogli da izađu u javnost.
U svom poslednjem napadu na internet diva Google, nemačka vlada kaže da nova socijalna mreža ove kompanije, Buzz, zanemaruje privatnost korisnika.
Buzz je socijalna mreža i alat za poruke dizajniran da se integriše u Googleovu e-mail uslugu Gmail. Podrazumevana postavka ovog alata javno otkriva popis imena i Gmail kontakata sa kojima je korisnik najčešće razmjenjivao e-mail poruke ili razgovarao putem messengera.
Zaustaviti drugi Googleov alat
Kritičari kažu da korisnici koji ne onemoguće ovu opciju, ili ne shvataju da moraju, mogu otkriti veoma osetljive informacije o sebi i svojim kontaktima.
„Šokira me kada neka firma uopšte ne poštuje privatnost svojih klijenata i trećih lica sa kojima imaju kontakte,“ rekao je Aigner, upoređujući ovaj slučaj sa videotekom koja bi, na primer, javno objavila listu filmova koje gledaju njihovi korisnici.
Google je rekao da će promeniti ovu podešenu opciju na Buzzu i onesposobiti je da automatski šalje podatke o korisnikovim kontaktima.
Ovaj napad je usledio nekoliko sedmica nakon što je Aigner rekako kako vlada razmatra zakonske mere da zaustavi drugi Googleov alat, Street View, da prikazuje slike snimljene u gradovima i ulicama zbog straha da bi mogao narušiti privatnost građana. (dfm/dpa/dw)



