Tehno – Nauka | Personal magazin - Stranica 10

« Prethodna stranica PageSledeća stranica »

Autonomni automobili su bliska budućnost

20.10.2011

Jedan običan putnički automobil kretao se nedavno ulicama Berlina potpuno sam. Čovek za volanom bio je tu samo da bi ublažio zabrinutost nadležnih za bezbednost saobraćaja. Tokom nekoliko sati gradske vožnje on nije ni dodirnuo upravljač. Automobil-robot je delo istraživačkog tima Berlinskog slobodnog univerziteta, u okviru projekta AutoNOMOS.
Menadžer projekta Tinoš Ganđi objašnjava relativno jednostavan princip autonomnog vozila.

„Vozilo se pozicionira uz pomoć dži-pi-esa, pronalazeći sebe na digitalnoj mapi. Informacije iz senzora obrađuju se u centralnom kompjuteru kako bi vozilo moglo da reaguje na okolinu. Posebni sistemi kontrolišu ubrzavanje, kočenje i upravljanje“, kaže Ganđi.

Driverless+Car+480 Autonomni automobili su bliska budućnost
Automobil marke folksvagen pasat, opremljen senzorima koji mu omogućavaju snalaženje u saobraćaju bez pomoći vozača

Elektronika je koštala oko 400 hiljada eura, ali Ganđi kaže da je većina komponenata nabavljena u slobodnoj prodaji.
„Mnoge komponente koje smo koristili već se ugrađuju u neka vozila: senzor za kolovozne trake, senzori za držanje odstojanja ili za parkiranje. U budućnosti dodaćemo kamere za čitanje semafora i poboljšati navigaciju jer dži-pi-es ne funkcioniše dobro u uskim ulicama i tunelima“, kaže Ganđi.

Korišćeni dži-pi-es je precizniji od običnog, sa mogućom greškom od svega nekoliko centimetara. Tokom vožnje, baterija kamera i laserskih radara uočava druga vozila, pešake, bicikliste i prepreke, kao i status semafora na raskrsnicama. Direktor projekta AutoNOMOS, profesor Pol Rohas, objašnjava kako je prevaziđen jedan od početnih problema.

„Najvažniji problem koji smo morali da rešimo bio je da se auto ne ponaša kao robot. Roboti obično imaju trzajuće pokrete. Volan se naglo okretao i ljudima u kolima bi se brzo zavrtelo u glavi. Ovaj auto upravlja kao ljudsko biće“, kaže profesor Rohas.

Profesor Rohas je uveren da će automobili bez vozača suštinski promeniti način korišćenja automobila. Retko ko od drugih vozača je primetio da kolima ne upravlja čovek ali menadžer projekta, Tinoš Ganđi, kaže da će ljudi će ipak morati da savlađuju strah od robotskih vozila.

„Mislim da je to postepen proces. Može se očekivati da će u narednih pet do deset godina autonomnim vozilima biti dozvoljeno da se pojavljuju na nekim delovima autoputa. Ali za učešće u kompleksnom gradskom saobraćaju biće potrebno 15 do 20 godina“, kaže Ganđi.

Konstruktori se nadaju da će autonomna vozila smanjiti broj saobraćajnih nesreća jer će ukinuti mogućnosti vozačke greške. Gužve će biti manje jer će kompjuteri racionalnije koristiti prostor na putu, dok će se broj vozila smanjiti jer će ljudi biti motivisani da se voze zajedno. Treba se podsetiti da su autonomni vozovi nekada bili naučna fantastika, a sada ih ima svuda u svetu. (voa)

Ričard Brenson otvorio svemirski aerodrom

19.10.2011

virgin galactic spaceport Ričard Brenson otvorio svemirski aerodrom

Vlasnik aerokompanije Virdžin, britanski milijarder Ričard Branson, juče je u Novom Meksiku svečano otvorio prvi komercijalni svemirski aerodrom nazvan spejsport.

Viseći na užadima naspram staklene fasade u kojoj se ogledala okolna pustinja, Branson je otvorio flašu šampanjca, a zatim proglasio novi terminal i hangar otvorenim. Svemirskom vazdušnom lukom upravljaće njegova druga kompanija, Virdžin Galaktik.

Malo kasnije, nekoliko stotina zvanica i novinara posmatralo je preletanje njegovog specijalno konstruisanog aviona Beli vitez dva, pomoću koga bi od kraja iduće godine trebalo da u svemir polete prvi turisti.

Između svoja dva trupa Beli vitez nosi manju letelicu zvanu Svemirski brod dva, kojom će se turisti vinuti do granice svemira i provesti dvadesetak minuta u bestežinskom stanju. Oko 150 ljudi već je rezervisalo mesta na tim letovima. U svojoj floti Virdžin Galaktik će imati dva aviona nosača i pet svemirskih letelica.

Honda ASIMO robot u Johannesburgu

17.10.2011

Najsavršeniji humanoidni robot na svetu posetio je najveći sajam automobila na afričkom kontinentu – Johannesburg International Motor Show. Sa ciljem promovisanja nove Honde Civic, ASIMO je svim prisutnima demonstrirao najnaprednija dostignuća koja Honda ima u humanoidnoj robotici.

asimo Honda ASIMO robot u Johannesburgu
asimo

Honda je svoja istraživanja u oblasti humanoidne robotike započela pre skoro četvrt veka, a 31. oktobra 2000. godine napravljen je ASIMO. Od kada je prvi put prikazan u Evropi, na Tehničkom univerzitetu u gradu Darmstadt juna 2003. ASIMO je inspirisao, edukovao i motivisao na hiljade ljudi širom Evrope, od dece u osnovnim školama, do naučnika i inžinjera. ASIMO je posetio muzeje nauke širom Evrope, susreo se sa članovima kraljevskih porodica i državnicima, a čak je bio i u Evropskom parlamentu.

ASIMO je deo Hondinog dugoročnog programa istraživanja i razvoja humane robotike i mobilnosti. Cilj Honde je da kreira robota koji će moći da pomaže ljudima u njihovom svakodnevnom životu, da obavlja zadatke koji će nam olakšati život.

Trenutno su istraživanja usmerena na razvoj inteligencije i unapređenje razumevanja interakcije između ljudi i humanoidnih robota. Honda takođe učestvuje u mnogim edukativnim projektima širom Evrope, namenjenim deci i studentima, kako bi ih inspirisala da se bave naukom.

Održan Tesla Fest 2011

17.10.2011

U Novom Sadu je od 12. do 15. oktobra održan jubilarni 25. Tesla Fest u SPC Vojvodina. Tokom Tesla Festa organizovana je i Međunarodna konferencija o inovacijama, koju su podržali Svetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO), Savez pronalazača Vojvodine, Zavod za intelektualnu svojinu i Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu. Na ovogodišnjem Tesla Festu učestvovalo je 150 domaćih i inostranih izlagača, koji su posetiocima predstavili više od 350 pronalazaka.

FOTO Tesla%20fest sajt Održan Tesla Fest 2011Prilikom ceremonije otvaranja konferencije, velikom broju prisutnih u amfiteatru SPC Vojvodina najpre se obratio profesor dr. Ilija Ćosić, dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i predsednik Saveza pronalazača Vojvodine, koji je još pre 25. godina učestvovao u ustanovljavanju ove manifestacije.

Prisutne su potom pozdravili rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Miroslav Vesković, direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu, Branka Totić, i viši programski savetnik za transfer tehnologije u Svetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu, Olga Spasić. Podršku manifestaciji takođe su dali predstavnici grada Novog Sada, Vlade Vojvodine, kao i državni sekretar u Ministarstvu prosvete i nauke, prof dr. Radivoje Mitrović, koji je istakao važnost unapređenja uslova rada u nauci za istraživanje i razvoj, kako bi naši stručnjaci bili motivisani da se vrate iz svetskih istraživačkih centara i da prenesu svoja znanja drugima u Srbiji.

Nakon otvaranja usledila su izlaganja vodećih stranih predavača sa iskustvom u transferu i komercijalizaciji znanja i rezultata istraživanja pretočenih u prava intelektualne svojine. Fokus je naročito postavljen na patente koji su nastali na univerzitetima, kao i na značaj transfera tehnologija i prevazilaženje jaza između nauke i privrede njihovim boljim povezivanjem uz pomoć Centara za transfer tehnologija. Na konferenciji su predstavljena i pozitivna iskustva jedne uspešne spin-offkompanije osnovane od strane stručnjaka sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Ovogodišnju nagradu za najuspešniji pronalazak na Tesla Festu osvojio je Milan Dević za novi ekološki sistem gradnje – Simprolit sistem. Nagrada za najuspešniji nastup dodeljena je delegaciji pronalazača iz Irana, dok su priznanja i diplome dodeljene brojnim mladim pronalazačima iz zemlje i sveta.

Zatvoren američki tevatronski akcelerator

17.10.2011

Posle 26 godina uspešnog traganja i otkrivanja subatomskih čestica tevatronski akcelerator, u američkoj državnoj laboratoriji Fermi, nedaleko od Čikaga, povučen je iz upotrebe. Potragu za još uvek neuhvatljivom česticom zvanom Higsov boson, u potpunosti će preuzeti Veliki hadronski sudarač, u Švajcarskoj.

CN Tevatron Shutdown WEB standardQT fixed x264 YoutubeHQwTag 640x480 15600372 Zatvoren američki tevatronski akcelerator

Više od 15 godina fizičar Robert Roser učestvovao je u traganju za takozvanom “božjom česticom”.

Higsov boson je čestica za koju verujemo da bi mogla da reši grešku u takozvanom standardnom modelu – matematičkom objašnjenju kako svemir funkcioniše. Nedostatak te teorije je u tome što ne može da objasni postojanje mase”, kaže Roser.

Otkriće Higsovog bosona pružilo bi odgovor na jedno od najkrupnijih pitanja teorijske fizike.

Postavljamo pitanje kako svemir radi i zašto je takav kakav je”, kaže Roser.

Tevatron je prstenasti tunel obima šest i po kilometara u kome su protoni i antiprotoni sudarani pri brzini bliskoj brzini svetlosti. U tim mikroskopskim eksplozijama naučnici su pokušavali da uoče pojavu Higsovog bosona. On još nije pronađen ali Tevatron je poslužio za mnoga druga otkrića, od kojih je najvažnije bilo otkriće takozvanog “gornjeg kvarka”, 1995. godine. Međutim, to nije spaslo Tevatron od budžetskih restrikcija.

Direktor Fermilaba, Pjer Odone:

“Sve ima svoj kraj i ovo je kraj za Tevatron. Imao je sjajnu 25-godišnju karijeru, vrlo dugu među akceleratorima”.

Odone kaže da bi budžet potreban za nastavak traganja za Higsovim bosonom prevazišao godišnji budžet Fermilaba od 400 miliona dolara.

“A to je samo trećina budžeta laboratorije u Ženevi”, kaže Odone.

Veliki hadronski sudarač u laboratoriji CERN, kraj Ženeve, znatno veći i snažniji od Tevatrona, sada je postao središte za subatomskim česticama.

“Tokom protekle dve decenije težište istraživanja premešteno je u tu ogromnu mašinu, kakvu smo inače mi hteli da izgradimo u Teksasu. Evropljani su uspeli da sagrade svoju i to je dovelo do diferencijacije u finansiranju laboratorija”, kaže Pjer Odone.

Ali i bez Tevatrona Sjedinjene Države su dobro zastupljene u ovim istraživanjima. U eksperimentima u Tevatronu učestvovali su mnogi strani naučnici pa se ta saradnja nastavila i u švajcarskom sudaraču.

“Petnaest zemalja učestvuje u tom eksperimentu, a oko tri stotine njih dolaze iz američkih naučnih institucija. To je u suštini veoma krupan primer međunarodne saradnje, što danas važi za sve velike naučne projekte“, kaže fizičar Robert Roser.

Iako je isključen, Tevatron će nastaviti da igra važnu ulogu. Ranije nedostupni delovi tunela biće otvoreni za posetioce kako bi se – posebno mladi – inspirisali da krenu putem nauke. (Voa)

Kina zainteresovana za investiranje u oblasti energetike i visokih tehnologija u Srbiji

11.10.2011

Ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Vuk Jeremić izjavio je danas u Pekingu da je Vlada Kine spremna da pruži punu podršku kompanijama iz te zemlje da investiraju u Srbiji, posebno u oblasti energetike i visokih tehnologija. Jeremić je nakon sednice Mešovitog komiteta za ekonomsku saradnju Srbije i Kine, u izjavi za agenciju Fonet, rekao da je kineska strana potvrdila dogovor o prvoj fazi obnove Termoelektrane „Kostolac“, kao i da je iskazala spremnost za realizaciju druge, mnogo veće faze, u skladu sa mogućnostima Srbije.

 Kina zainteresovana za investiranje u oblasti energetike i visokih tehnologija u Srbiji

Ministar, koji je i kopredsedavajući Komitetu, rekao je da je na sastanku bilo reči i o nekoliko konkretnih projekata i investicija u oblasti energetike – reverzibilnim hidroelektranama “Bistrica” i “Đerdap 3″, kao i novom bloku Termoelektrane “Nikola Tesla”.

On je naveo da postoji mogućnost da u vrlo kratkom periodu dođe do transfera kineske tehnologije u ta postrojenja i ulaska kompanija iz Kine u njihovu vlasničku strukturu.

Jeremić je ukazao na to da je tokom sednice bilo reči i o početku proizvodnje visoke tehnologije u oblasti telekomunikacija i solarne energije, i dodao da bi to prvi veliki projekat investiranja u visoku tehnologiju u Srbiji, koja bi iz naše zemlje mogla da se izvozi u sve zemlje regiona i Evrope.

Prema njegovim rečima, kineska strana je izrazila i veliku zainteresovanost za rudnike i rudna bogatstva u Srbiji, kao i za transfer tehnologije, koji bi omogućio da se iz domaćih rudnika vadi veća količina rude nego sada.

Važna tema sastanka Mešovitog komiteta, napomenuo je Jeremić, bila i tekstilna industrija, jer je jedna velika kineska firma izrazila spremnost da u Srbiju prebaci svoju proizvodnju za evropsko tržište.

Ministar je istakao da bi dogovor o tome mogao bi da bude postignut već u narednih nekoliko nedelja i dodao da je Kina jedna od retkih država koja u aktuelnim uslovima ekonomske krize ima kapacitet da izdvoji značajnu količinu novca za finansiranje projekata.

Jeremić je najavio da će Srbiju uskoro posetiti guverner najbogatije kineske provincije Guandong, u kojoj su sedišta velikog broja najuticajnijih firmi.

Posle sednice Mešovitog komiteta, kojoj su prisustvovali i predstavnici ministarstava za infrastrukturu, finansije, ekonomiju i regionalni razvoj Vlade Srbije, Jeremić i drugi kopredsedavajući Komitetu, zamenik ministra trgovine Kine Điang Jaoping, potpisali su zapisnik kojim je verifikovano ono što je dogovoreno.

Roboti će zameniti Novaka Đokovića

10.10.2011

Leteći robotići koje su kreirali švajarski naučnici zadivili su mogućnošću da igraju tenis. Naravno, bar za sada, ovi roboti ne mogu da se suprotstave pravim teniserima, ali neće trebati mnogo vremena da upravo oni pobede na nekom od velikih teniskih turnira.

Xm4hE Roboti će zameniti Novaka Đokovića

Eksperimenti izvedeni na ciriškom tehnološkom institutu ukazuju da roboti nazvani quadro-copter-i lako mogu da ovladaju prostorom i veoma dobro barataju lopticom u vazduhu. Za sada zbog ograničenih mogućnosti, ovi 1,4 kilograma teški kvadro-kopteri mogu da ostanu u vazduhu do 10 minuta. Pogledajte čaroliju:

U susret Tesla festu 2011

10.10.2011

U sredu će u novosadskom centru SPENS biti svečano otvoren 25. međunarodni festival inovacija, znanja i stvaralaštva „Tesla Fest 2011“. Pokrovitelji događaja su Vlada Republike Srbije, Vlada AP Vojvodine, grad Novi Sad i Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije.

Prvog dana ovogodišnjeg Tesla Festa biće održano više predavanja, a među govornicima i predavačima biće predstavnici Ministarstva prosvete i nauke, Vlade AP Vojvodine, grada Novog Sada, Univerziteta u Novom Sadu, Univerziteta u Beogradu, Svetske organizacije za intelektualnu svojinu, Zavoda za intelektualnu svojinu, kao i drugih međunarodnih institucija.
tesla fest U susret Tesla festu 2011
Mesto i vreme:
Sportsko-poslovni centar SPENS, Novi Sad, 12-15. oktobar 2011.

Pokrovitelji:
Vlada Republike Srbije, Vlada AP Vojvodine, grad Novi Sad, Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije.
Na Tesla festu će i ove godine biti dodeljeno visoko priznanje Svetske organizacije za intelektualnu svojinu za najuspešniju inovaciju.

Advokat krivi zavisnost od video igara za propast karijere

08.10.2011

Jedan advokat iz Pensilvanije krivi video igre za gubitak nekolicine slučajeva na kojima je radio.
Metju Ešelman, advokat koji je 2007. otpušten iz firme gde je radio zbog nekoliko uzastopnih slučajeva koje je uprskao jer im nije posvećivao dovoljno pažnje. Za to nije imao vremena, igrao se čovek. Kao razlog za svoju zavisnost od igara navodi veliki stres koji je trpeo kod kuće i na poslu.
Situacija se u međuvremenu pogoršala. Umesto da ode na lečenje, Metju otvara sopstvenu firmu i ubrzo se suočava sa besom razjarenih klijenata koji su bili nezadovoljni njegovim odnosom prema slučajevima koje je vodio i nezainteresovanošću da počne sa radom na njima iako su neki od njih već bili dospeli na sud. Zbog toga je kažnjen petogodišnjom suspenzijom. Ali sud je uzeo u obzir skor koji je imao pre zavisnosti i rešili su da mu smanje kažnu za 2 godine.

Najmanje 17 slučajeva upropastio je ovaj čovek dok je vodio svoju firmu. Među njima su slučajevi razvoda, tužbe oko dugova, bankroti… Izbegavao je sve učestalije pozive svojih besnih klijenata, traćio njihov novac, čak je i uhvaćen kako laže prilikom jednog suđenja. To je sve upotrebljeno u sudskom postupku koji se vodio protiv njega.
Nije nam poznato koje su igre izazvale njegovu zavisnost. Imate li možda vi nešto na umu? Koje igre vama izazivaju zavisnost?

pants2 Advokat krivi zavisnost od video igara za propast karijere

Otvoren park nauke na Adi Ciganliji

07.10.2011

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas prisustvovao je danas otvaranju parka nauke na Adi Ciganliji, prvom takve vrste u našoj zemlji.

On je tom prilikom izrazio želju da će ovi i slični eksponati krasiti i ostale beogradske parkove na zadovoljstvo mališana koji žele da unapređuju svoje znanje.

Član Gradskog veća Nada Dumić istakla je da je posebnost ovog parka što će deca biti u prilici da na zabavan, interaktivan način usvajaju naučne činjenice. Ona je najavila da će u narednom periodu park biti upotpunjen novim eksponatima i izrazila nadu da će uskoro i drugi parkovi u Beogradu i Srbiji biti obogaćeni sličnim sadržajem. Park nauke biće besplatan za svu decu, njihove roditelje, ali i sve ostale sugrađane koji vole astronomiju, matematiku ili fiziku i koji žele da se prepuste postavnjenim eksponatima, rekao je inicijator projekta Nemanja Đorđević.

On se zahvalio gradonačelniku Đilasu, predstavnicima grada Beograda i Javnog preduzeća „Ada Ciganlija” što su prepoznali ovu inicijativu.

– Osnovna uloga izloženih eksponata je da posetiocima približi naučne pojmove i činjenice kroz igru i neposredno iskustvo. U parku su postavljeni pažljivo odabrani eksponati koji demonstriraju fenomene iz fizike, astronomije, matematike, geografije i psihologije opažanja. Suštinska vrednost parka je u tome što nudi mogućnost da se u igri, na zabavan način, u zdravom okruženju na otvorenom prostoru, s lakoćom prihvate vrlo važne i temeljne činjenice – naveo je Đorđević, inače rukovodioc međunarodnih programa u Istraživačkoj stanici Petnica.
1468654 Djilas park nauke s Otvoren park nauke na Adi Ciganliji
On je dodao da je glavni cilj naučnih parkova da se na otvorenom, javno dostupnom i zelenom prostoru prikažu autentični primeri naučnih fenomena, koji daju mogućnost svim posetiocima da na interaktivan način učestvuju u traženju odgovora na pitanja kako i zašto nešto radi.

Parkovi nauke postoje desetak godina u svetu, a prvi je otvoren u Izraelu u okviru Vajcman instituta krajem devedesetih, ukazao je dorektor JP „Ada Ciganlija” Zoran Gajić.

– Ovakve lokacije u gradovima koje krasi predstavljaju jednu od najvažnijih turističkih destinacija. Takođe, ovakav objekat predstavlja i dodatan impuls unapređenju turističkih potencijala Ade Ciganlije – ukazao je Gajić.

« Prethodna stranica PageSledeća stranica »

Stranica 10 od 81« Prva...89101112...203040...Poslednja »