Prema istraživanju “Consumer Security Risks” (bezbednosni rizici po korisnike), koje su sprovele kompanije Kaspersky Lab i B2B International tokom leta 2013. godine, oko 30 odsto korisnika je primilo lažne e-mail poruke koji su navodno slale banke. Prevaranti često koriste lažna obaveštenja iz banki kako bi prevarili korisnike da daju lične podatke svojih naloga a samim tim i pristup njihovom novcu.
Razne usluge koje se koriste za online transakcije, koje se obavljaju putem internet, ( e-banking, sistemi plaćanja preko interneta i online prodavnice) sada čine sastavni deo života mnogih korisnika. Istraživanje kompanije B2B Inernational pokazuje da je 95 odsto ispitanika kupovalo putem interneta, 91 odsto koristilo usluge bankarstva preko interneta, a 74 odsto plaćalo putem interneta. Ovaj trend ne bi mogao proći neopaženo od strane prevaranata.
Prema ispitivanju, 30 odsto korisnika je primilo e-mail poruke koje su navodno stigle od banaka, za koje se kasnije ispostavilo da su zapravo bile falsifikati. Čak 22 odsto ispitanika je prijavilo sumnjive poruke koje su navodno stizale u ime online prodavnica. Svaki deseti korisnik ( 10 odsto svih ispitanika ) je bar jednom bio automatski preusmereno na sumnjivi sajt, koji je od njih tražio da ukucaju podatke svoje kreditne kartice. Skoro 6 odsto korisnika je izjavilo kako su ukucali informacije o finansijama na sumnjive sajtove. Sve su ovo, zapravo, primeri aktivnosti sajber kriminalaca koji se bave fišingom, jednom od mogobrojnih vrsta malicioznih napada koje targetiraju važne i poverljive informacije o finansijama: brojeve kreditne kartice, lozinke za bankarske naloge na internet itd.
Iako mnogi iskusni i oprezni korisnici verovatno prepoznaju većinu pokušaja fišing napda, ti napadi se često završe uspešno: oko 4 odsto ispitanika je prijavilo krađu novca od strane sajber kriminalca. Statistički posmatrano, 4 odsto je relativno mali procenat, međutim, kada se napadne toliko puno korisnika svake godine, čak i mali procenat uspešnosti ovih napada predstavlja veliku količinu novca. Prema istraživanju Evolucija fišing napada 2011-2013, istraživanju koje je sprovela kompanija Kaspersky Lab tokom proleća 2013, među korisnicima cloud servisa Kaspersky Security Network, 21 odsto fišing napada se desilo između aprila i maja 2012-2013. godine, uključujući i lažne stranice banaka i drugih finansijskih organizacija. To znači da se samo za godinu dana čak 7,5 miliona korisnika širom sveta suočilo sa fišing napadom na finansije. Drugim rečima, kao i u pravom svetu, virtuelne prevare predstavljaju ozbiljnu pretnju koja se može suzbiti samo uz pomoć posebne zaštite.
Kako da držite svoj novac van domašaja sajber kriminalaca
Safe Money usluga kompanije Kaspersky Lab sa naprednom tehnologijom zaštite, pomoći će vam da sačuvate svoj novac od sajber kriminalaca. Safe Money je set specijalnih mehanizama zaštite, koji se automatski aktivira svaki put kada korisnik obavlja bankarske poslove ili vrši kupovinu putem interneta. Ova tehnologija pouzdano štiti novac korisnika od bilo koje vrste napada čija su meta finansije.
Konkretno, naša napredna anti –fišing tehnologija detektuje i blokira lažne sajtove koji pokušavaju da prevare korisnika da da svoje informacije o finansijama. Safe Money proverava bezbednosne sertifikate bankarstva putem interneta ili sajtove kojima se vrši plačanje na internet kako bi još više povećao zaštitu tokom finansijskih transakcija. Specijalni režim bezbednog pretraživanja interneta štiti korisnikove aktivnosti na internetu od malicioznih napada. Secure Keyboard i Virtual Keyboard tehnologije obezbeđuju da se detalji o lozinkama i kreditnim karticama ne mogu presresti tokom unošenja, štiteći poverljive podatke od lopova. Osim toga, Safe Money sadrži sistem koji proverava aplikacije koje su instalirane na računaru, upozoravajući na sve nedostatke softvera usled kojih može doći do infekcije računara.
Ova kombinacija tehnologija pruža sveobuhvatnu zaštitu od pretnji finansijama i obezbeđuje maksimalnu zaštitu za bankarstvo putem interneta i platnog prometa.