Psiholozi nastavljaju proučavati učinke Interneta na učenje ali neke inicijalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja. Deca rođena u 21. veku žive u vremenu kojim dominiraju informacione tehnologije. Kompjuteri, Internet, mobilni i video igre nadmeću se za pažnju mladih, ali i odraslih. Stručnjaci kažu da stalna upotreba tih uređaja može uticati na način na koji se ljudi ponašaju i razmišljaju.
Amerikanci svakog dana konzumiraju 3 puta više informacija nego 1960. Godine. Jedno istraživanje pokazuje da učenici u Americi koriste elektronske naprave najmanje šest sati dnevno. Mnogi od njih koriste nekoliko tih ‘spravica’ odjednom. Ali obavljanje više stvari istovremeno – tzv. multitasking – ljudima je prirođeno, kaže profesor kognitivne neurologije, James Olds: “Kao naučnik verujem da su svi ljudi rođeni za obavljanje više zadataka istovremeno. To je verovatno jedna od glavnih karakteristika naše vrste”.
James Olds kaže da je ta karakteristika ljudi jako dobra. Pri tom ukazuje na pilote putničkih aviona čija je pažnja usmerena na više izvora informacija: “Piloti danas moraju ‘žonglirati’ sa ogromnim brojem informacija. Zato je upravljanje modernim putničkim avionima znatno lakše ako ste odrasli u digitalnom dobu”.
Ali naučnici kažu da svaki put kad neka osoba preuzme dodatni zadatak, za njegovo dovršavanje potrebno je dvostruko više vremena. Ljudi koji koriste više medija istovremeno lakše gube koncentraciju, kaže neurolog sa Sveučilišta Johns Hopkins, Steven Yantis: “Oni koji su naviknuti na korišćenje više medija istovremeno stalno su u potrazi za novim izvorima informacija. Problem im je ignorisati informacije za koje znaju da su irelevantne. A to pak otežava njihovu mogućnost da se koncentrišu na posao koji je pred njima”.
Naučnici kažu da se ljudski mozak razvija još u 20-tim godinama ali kakve efekte na ljudski mozak ima istovremeno obavljanje više zadataka nije poznato. Kao i kompjuter, i ljudski mozak ima ograničeni kapacitet procesuiranja informacija, kaže Steven Yantis: “U mozgu postoje milijarde i milijarde neurona tako da ima veliki kapacitet, ali ne i beskrajan”.
Tu je i problem verodostojnosti, istinitosti, informacija – na primer na Internetu. Dakle ostaje pitanje, čine li novi mediji ljude manje koncentrisanima, manje studioznima i – lakovernijima? Većina stručnjaka kaže da to nije tako, tvrdi Lee Rainie iz Istraživačkog centra Pew: “Ovo nije pitanje tehnologije već ljudi. Internet ih samo čini više onim što oni već jesu. Ako niste odveć inteligentni, ako ste skloni brzanju i niste u stanju prepoznati laž ili neistinu, Internet će potencirati upravo te vaše karakteristike. Sa druge strane, ako po prirodi uvek tragate za dodatnim informacijama, kako bi ih proverili, ukoliko ste žedni znanja, onda za vas nema boljeg izvora od Interneta”.
Psiholozi nastavljaju proučavati učinke Interneta na učenje ali neke inicijalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja. Za razliku od televizije, Internet je interaktivan mediji i stručnjaci kažu da on podstiče mlade ljude na nezavisno, samostalno učenje. (voa)