« Prethodna stranica Page — Sledeća stranica »
Infostud
Sajt prijemni.infostud.com otkriva sta su studirali poznati
19.01.2010
Zanima vas koji je fakultet završio Albert Ajnštajn? Ne verujete da je Jelena Janković studirala ekonomiju? Ili vas čudi da je Čarls Darvin zapravo izbačen sa studija medicine da bi upisao Hravard sa ciljem da postane sveštenik? Pitate se koji fakultet spaja Zoricu Brunclik, Miroljuba Labusa i Sašu Đorđevića? Ko je od naših poznatih novinara zapravo završio psihologiju a ko se sa diplomom mašinskog fakulteta uspešno bavi politikom?
Na sajtu www.prijemni.infostud.com, Infostudovom sajtu za maturante i brucoše, u rubrici „Šta su studirali poznati“ saznajte odgovore na ova pitanja ili potražite medju poznatima i druge kojima se divite – recimo, Indiru Gandi, Bajagu, Mihajla Pupina, Anđelinu Džoli i Romana Abramoviča… i saznajte koje su fakultete završili. Tako je, recimo, od školovanih u inostranstvu najviše studenata različitih univerziteta u Americi, dok je poznatih iz naše zemlje najviše sa diplomom beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti.
Na jednom mestu, na adresi http://prijemni.infostud.com/sta_su_studirali_poznati/pr u ovom trenutku se nalazi oko 300 različitih poznath ličnosti i spisak fakulteta koje su završili, kako u zemlji tako i inostranstvu.
Sajt Infostud istraživao da li žene u Srbiji zarađuju manje i zašto
13.01.2010
Razlike u platama između žena i muškaraca u Srbiji manje nego u Centralnoj Evropi
U istraživanju sprovedenom krajem prošle godine na sajtu www.poslovi.infostud.com svaki peti ispitanik rekao je da se u firmi u kojoj radi ili je poslednje radio dešava da muškarci zarađuju više od žena na istim pozicijama, ali i da to nije pravilo.Takođe, čak 41% ispitanih smatra da muškarci dobijaju više povlastica (bonusi, mogućnost napredovanja, povišice) od žena za isti uložen trud.
Šta bi mogli biti uzroci ove pojave?
Jedan od mogućih uzroka, prema odgovorima ispitanika pretežno muškog pola, je da žene prihvataju manju platu jer se zapravo ređe “bore” za povišicu. Kao najčešći razlog za to navode sigurnost radnog mesta, zatim mišljenje žena da ne mogu same ništa promeniti po tom pitanju i nemogućnost promene posla. Nešto manje verovatni razlozi su neobaveštenost, sopstveno uverenje žena da nisu dovoljno uspešne kao muškarci, dok su najmanje verovatni razlozi mogućnost usavršavanja i napredovanja i ljubav prema poslu.
Prema istom istraživanju vezanom za utvrđivanje razlika u platama između muškaraca i žena, jedan od manje verovatnih uzroka razlike u platama je uverenje da su kod muškaraca često izraženije one lične osobine i sposobnosti koje doprinose poslovnom napretku. Ipak, najmanji broj ispitanih smatra da je verovatno da žene same biraju poslove koji su generalno slabije plaćeni i da su žene manje ambiciozne te im uspešna karijera nije toliko bitna.
Treba pomenuti da je, u poređenju sa Češkom, Slovačkom i Mađarskom, u Srbiji razlika u platama najmanja. Naime, muškarci u Srbiji zarađuju 8,5% više od žena na istim pozicijama, dok u Češkoj taj broj iznosi 16%, u Slovačkoj 15% i u Mađarskoj 12%.
Prognoza ispitanika o situaciji u ovoj oblasti za 10 godina
Više od polovine (53%) ispitanika smatra da će se razlika u platama između muškaraca i žena na istim radnim pozicijama u narednih deset godina, smanjiti, ali će muškarci i dalje više zarađivati. Svaki peti ispitanik misli da će razlika u potpunosti nestati, a svega 5%, najvećim delom pripadnika muškog pola, smatra da će se ova razlika preokrenuti u korist žena. Ostatak misli da se u narednim godinama ništa neće promeniti.
Više informacija o rezultatima istraživanja u kom je učestvovalo 926 ljudi možete pogledati na http://poslovi.infostud.com/rezultati-ankete-razlike-u-platama-izmedju-muskaraca-i-zena/
Četiri priznanja za Infostud u decembru
24.12.2009
Infostud dobitnik priznanja „Najbolje iz Srbije“ i tri nagrade za marketinške projekte
Odlukom stručnog žirija akcije Najbolje iz Srbije, kompanija Infostud iz Subotice dobitnik je druge nagrade za Najbolji korporativni brend u kategoriji malih i srednjih uslužnih preduzeća za 2009.godinu. Izbor najboljih robnih i korporativnih brendova na tržištu Republike Srbije sprovelo je Ministarstvo trgovine i usluga, Privredna komora Srbije i dnevni ekonomski list „Privredni pregled“, a Infostudu je nagrada dodeljena 22.decembra na svečanosti u Privrednoj komori.
Osim ovog, kompanija Infostud je istog dana dobila tri priznanja Udruženja Ekonomskih Propagandista Srbije (UEPS) za 2009 godinu. Naime, Infostud je kao najbolji nagrađen u kategoriji online marketinškog projekta – za edukativne spotove o zapošljavanju koje je napravio sajt poslovi.infostud.com i u kategoriji istraživačkog projekta, za akciju „Najbolji poslodavac“ u kom je, po prvi put, analizirano zadovoljstvo zaposlenih u kompanijama koje posluju u Srbiji. Osim ove dve glavne nagrade, Infostud je dobio i drugu nagradu za istraživački projekat „Oceni put do posla” u kom, već drugu godinu zaredom, kandidati ocenjuju kvalitet procesa selekcije poslodavaca kod kojih konkurišu za posao.
Branislava Gajić, direktorka Infostuda komenatriše dobijene nagrade: „Biti u vrhu kompanija u Srbiji za nas je lepa i motivišuća stvar jer i sami smatramo da treba podržati razvoj domaćih proizvoda i usluga, pogotovo u kriznim vremenima. Takođe, reč je o ozbiljnim nagradama i ozbiljnoj konkurenciji tako da smo zadovoljni što su naši rezultati prepoznati jer ulažemo mnogo ideja, dobre volje i truda u ono što radimo. Ljudi u Infostudu su mladi i dinamični, znaju šta žele i kao tim smo fokusirani na to da pružimo što bolju uslugu posetiocima i klijentima naših sajtova. Samim tim, drago mi je što mogu sa takvim timom da podelim radost zbog ovih nagrada”.
Infostud analizirao podatke iz svog servisa za proveru znanja o intervjuima za posao
15.12.2009
Dobro se informišite o firmi i ne pregovarajte o plati na prvom intervjuu za posao
Više od četvrtine posetilaca koji su tokom ove godine na sajtu poslovi.infostud.com testirali kvalitet svog nastupa na intervjuu za posao grešili su kod pregovaranja o plati i prilikom davanja informacije o kompaniji kod koje konkurišu za posao. Naime, čak oko 26% posetilaca koji su popunili online kalkulator za izračunavanje uspešnosti nastupa na intervjuu, mišljenja su da se o plati pregovara na prvom intervjuu, iako se preporučuje da platu treba pominjati tek kada se uđe u uži krug odabranih kandidata. Ukoliko se prerano postavi ovo pitanje, poslodavac može steći utisak da je kandidatu jedino novac važan.
Drugo pitanje na koje su kandidati davali netačne odgovore (odnosno odgovore koji nisu poželjni na intervjuu za posao) je „Šta znate o kompaniji?“. Na ovo pitanje većina kandidata (oko 25%) bi poslodavcu rekla da ne zna tačno čime se kompanija bavi i time bitno smanjila svoje šanse za prolazak na intervjuu.
Ni malo zanemarljivo pitanje na kojem su kandidati najviše grešili je pitanje vezano za prekovremeni rad. Svaki peti kandidat koji je popunio ovaj kalkulator, poslodavcu bi odgovorio da je spreman na prekovremeni rad, ali ne prečesto i samo ukoliko će biti plaćeno. Međutim, u odgovoru koji se daje poslodavcu na ovo pitanje treba pokazati spremnost na dodatne napore i prekovremeni rad jer se to često očekuje od zaposlenih. Poslodavac će kandidate koji na ovaj način daju odgovor zbog toga više ceniti.
Sa druge strane, kandidati su najmanje grešili kod pitanja vezanih za komunikaciju sa poslodavcem, na koja su odgovaraili da pri pozdravljanju poslodavca na početku i kraju intervjua, održavaju kontakt očima i ne pokazuju pesimizam na intervjuu iako dugo traže posao.
Infostudov kalkulator za intervju za posao, kao i drugi kalkulatori uspeha imaju za cilj da kandidatima pomognu da se potencijalnim poslodavcima predstave na najbolji način. Na svaki odgovor u ovom, ali i u drugim kalkulatorima, kao što su Kalkulator za CV, propratno pismo i pokretanje sopstvenog posla, kandidati odmah dobijaju komentare i smernice kako i u kojim oblastima se mogu unaprediti i na osnovu kojih mogu uspešno povećati šanse za dobijanje posla.
Infostudov Kalkulator za intervju do sada je popunjen oko 10 000 puta, a može se pronaći na adresi http://poslovi.infostud.com/info/saveti/kalkulator_za_intervju/
Infostud dobitnik nagrade VIRTUS za korporativnu filantropiju
07.12.2009
Kompanija Infostud dobitnik je ovogodišnje nagrade VIRTUS za korporativnu filantropiju u kategoriji malih i srednjih preduzeća. Ova tradicionalna godišnja nagrada dodeljuje se kompanijama i preduzećima koja su se istakla podržavši neku društvenu ili neprofitnu akciju ili organizaciju a Infostudu je ova nagrada dodeljena za ukupan doprinos u oblasti zapošljavanja i obrazovanja u Srbiji. U svom obrazloženju, žiri je naročito istakao Infostudov projekat promovisanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom, akciju “Oceni put do posla” i konkurs za Najboljeg poslodavca 2008 godine. Osim ovih, Infostud je u svojoj kategoriji pobedio i na osnovu rezultata objavljivanja besplatnih stručnih brošura za zapošljavanje i vođenju timova u kriznim vremenima, kao i promovisanja koncepta neformalnog obrazovanja u gradovima Srbije.
Direktor i jedan od osnivača Infostuda, Stefan Salom, povodom dobijenog priznanja kaže:
„Od kad postojimo, mi u Infostudu se trudimo da nas rad ostavlja pozitivan efekat ne samo na nas, naše zaposlene i klijente, vec i na širu društvenu zajednicu. Jednostavno, verovali smo, i na moje lično zadovoljstvo, još uvek verujemo da se dobro dobrim vraća. Od samog početka radimo na tome da takav pogled na stvari ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, nego nešto čime se rukovode svi naši zaposleni. Tek kasnije smo saznali da tako nešto ima i ime – društveno odgovorno poslovanje.Zbog svega toga, nagrada VIRTUS nam je posebno draga jer pokazuje da uspešno primenjujemo ono u šta verujemo i što smo sebi zacrtali”.
Žiri za dodelu ovogodišnje nagarde Virtus činili su Ivan Vejvoda, izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju, Ana Firtel Vlajić, izvršna direktorka Saveta stranih investitora, Biljana Stepanović iz Business Info Group, Božidar Andrejić, urednik magazin Ekonom:east, Miloš Đajić, predsednik Društva za odnose sa javnošću i Snežana i Vlade Divac, osnivači humanitarne organizacije Divac.
Osim Infostudu, nagrada VIRTUS dodeljena je i RDP B92 za doprinos filantropiji na nacionalnom nivou, Eurobank EFG za doprinos u lokalnoj zajednici, Erste banci za podršku najinovativnijem projektu godine i Societe Generale banci za dugoročno partnerstvo između poslovnog i neprofitnog sektora. Inače, u izboru je učestvovalo 46 kompanija i organizacija koje posluju u Srbiji koje su prijavile 49 projekata.
Priznanje VIRTUS, ove godine po treći put, dodeljuje Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF) zahvaljujući finansijskoj pomoći USAID Programa za razvoj građanskog društva a koji sprovodi Institut za održive zajednice (ISC). Značajnu podršku u realizaciji nagrade pružila je i Fondacija braće Rokfeler, kao i brojni drugi partneri. Ovogodišnjoj dodeli nagrada 05.12. u Skupštini Srbije, prisustvovali su i specijalni gosti među kojima su se našli i Tomica Milosavljević, ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije, Snežana Lakićević Stojačić, državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalne politike, Troj Pederson, v.d. zamenika šefa misije Ambasade SAD u Beogradu, visoki predstavnik Delegacije Evropske komisije u Srbiji, kao i Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije
Infostud širom Srbije nastavio kampanju popularizacije studiranja
03.12.2009
Sajt prijemni.infostud.com, Infostudov sajt posvećen upisu na fakultete i visoke škole, već treću godinu zaredom, organizuje kampanju “Vredi studirati”. U sklopu akcije, karijerni tim sajta prijemni.infostud.com organizovaće predavanja na temu “Vredi studirati” širom Srbije, a prvo u niz predavanja je već realizovano 1. decembra u Subotici. U kampanju je uključeno 300 srednjih škola, kao i 52 lokalnih Kancelarija za mlade iz različitih gradova u Srbiji.
Cilj ove akcije je da se mladima, pre svega maturantima, ukaže na značaj visokog obrazovanja i podstakne ih da naprave pravi izbor studija za sebe i razviju aktivan pristup svom profesionalnom razvoju. Sajt prijemni.infostud.com i njegovi partneri u kampanji na ovaj način žele da utiču na povećanje broja visokoobrazovanih ljudi u Srbiji.
Inače, prema analizi poseta ovom sajtu, u narednom upisnom roku maturanti najviše traže informacije o studijama medicine i stomatologije, zatim ekonomije, a nakon toga slede studije turizma, jezika, prava, informacionih tehnologija i menadžmenta. Najveći porast u odnosu na prošlu godinu beleži interesovanje za studije u oblasti vojske, policije i bezbednosti.
Izgleda da su maturanti solidno procenili koji su traženi profili na tržištu rada jer su ovi rezultati u skladu sa podacima sa najposećenijeg domaćeg sajta za zapošljavanje, poslovi.infostud.com, prema kome oko polovine ponuđenih radnih mesta na domaćem tržištu dolazi upravo iz oblasti ekonomije, trgovine i marketinga, menadžmenta i administracije (http://poslovi.infostud.com/info/trazena-zanimanja/). Nakon ekonomije, slede filologija, književnost i pravo a u popularnije oblasti spadaju i studije informatike, medicine/ stomatologije i elektrotehnike.
Infostud analizirao oglase za posao namenjene i osobama sa invaliditetom
02.12.2009
Osobe sa invaliditetom su se od početka godine najlakše mogle zaposliti u oblasti informacionih tehnologija, opšte ekonomije, trgovine i administracije – pokazala je analiza oglasa dostupnih i osobama sa invaliditetom koju je uradio sajt poslovi.infostud.com. Naime, više od 50% oglasa koji su tokom godine ohrabrivali i osobe sa invaliditetom da se na njih jave bio je iz ove oblasti a podrazumevali su najviše radnih mesta za PHP i Java programera, prodavca, komercijalistu i knjigovođu. Zanimljivo, poslodavci su za kandidate sa invaliditetom raspisivali čak i oglase za posao u oblasti konsaltinga ali i višeg i srednjeg menadžmenta.
Sa druge strane, najteže je bilo mikrobiolozima i istraživačima – pripravnicima. Naime, u poslednjih godinu dana bilo je raspisano svega 2 oglasa za posao dostupna i osobama sa invaliditetom iz oblasti veterine i fizike, oblastima za koje su ove dve pozicije i bile raspisane.
Koje je kriterijume morao da zadovolji kandidat? Najveći broj kandidata (oko 42%) iz ove kategorije morao je da ima završenu srednju školu, a više od trećine oglasa bilo je raspisano za one sa završenim fakultetom. Svaki peti oglas bio je namenjen osobama sa višom školom.
U navedenom periodu, od preko 1300 ukupno raspisanih oglasa dostupnih i ovoj kategoriji kandidata, najviše oglasa za radne pozicije raspisali su Kronospan, mobilni operater Telenor, Youngculture, Enmon, Marbo Product i ProCredit banka.
Inače, u cilju širenja mogućnosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom, sajt poslovi.infostud.com već godinu dana poslodavcima koji raspisuju oglas nudi mogućnost postavljanja ikonice u oglas za posao koja simbolizuje dostupnost radnog mesta i osobama sa invaliditetom. Na ovaj način sajt poslovi.infostud.com želi da ohrabri kandidate sa invaliditetom da se javljaju na oglase za posao bez straha da će biti odbijeni i, bez ikakvog favorizovanja prilikom zapošljavanja, ukaže poslodavcima na postojanje i ove grupe kandidata, često sposobne i stručne u određenim radnim oblastima.
Novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (Službeni glasnik RS br. 36/2009), stupio je na snagu u maju 2009.godine.
Društveno-ekonomski uticaj Interneta na zemlje u razvoju i tranzicione privrede
26.11.2009
Na 17. Telforu danas je održana panel diskusija na temu „Ekonomski i drustveni potencijal razvoja Interneta“, na kojoj su učesnici bili dr Jovan Radunović, predsednik UO RATEL-a, Goran Vasić, direktor korporativnih poslova kompanije Telenor u Srbiji, Darko Parun, clan UO kompanije VIP Mobile, Branislava Gajic, direktor firme Infostud, Miloje Sekulić, E-PR direktor McCann Erickson PR, Ivan Jovanović, urednik ekonomije u dnevnom listu 24 sata, Ivan Jelić, predstavnik B92.
Ideja za panel diskusiju proistekla je iz rezultata studije „U susret povezanom svetu – drustveno-ekonomski uticaj Interneta na zemlje u razvoju i tranzicione privrede”, koju je za kompaniju Telenor sprovela konsultantska kuća Boston Consulting Group (BCG) iz Osla.
Studija se bavi stepenom razvoja i primenom Interneta u Srbiji i otkriva kakav je uticaj Interneta na ekonomski i drustveni razvoj, a panel diskusija je otvorila pitanja da li postoji infrastruktura i zakonski preduslovi za razvoj Interneta u Srbiji kako bi bio postignut rast koji Studija predviđa.
Infostud analizirao vreme potrebno za završetak procesa selekcije kandidata za posao
26.11.2009
Proces selekcije, odnosno odabir novog radnika u firmi završićemo okvirno za nedelju dana – navodi svaki peti poslodavac pri postavljanju oglasa na sajtu poslovi.infostud.com.
Naime, najveći broj poslodavaca (oko 20%) koji su raspisivali oglase za posao na ovom sajtu od početka do oktobra ove godine, naveo je da će selekciju okvirno završiti u tom periodu. Sa druge strane, oko 15% poslodavaca je u oglasu navelo da okvirno vreme potrebno za primanje novog radnika kod njih neće biti duže od dve nedelje, dok svaki deseti precizira da će to učiniti u roku od do dva meseca ili duže. Ostatak poslodavaca koji su u ovom periodu objavljivali oglase nije precizirao dužinu trajanja perioda selekcije kandidata.
Definisanjem okvirne dužine trajanja procesa selekcije od strane poslodavaca sajt poslovi.infostud.com želeo je olakšati kandidatima u Srbiji koji na ovaj način u samom oglasu mogu saznati rok za odgovor na poslatu prijavu ili završetak procesa selekcije kod firme kod koje konkurišu.
Inače, oko polovine kandidata koji su učestvovali u nedavno završenom Infostudovom projektu “Oceni put do posla”, brzinu procesa selekcije u odnosu na period završetka trajanja oglasa navelo ja kao zamerku poslodavcima i kao jedan od najlošijih aspekata čitavog procesa. To je već druga uzastopna godina u kojoj se kandidati na posao žale upravo na taj aspekt ukupnog procesa selekcije kod poslodavaca.
U poslednjih godinu dana, oko 1500 poslodavaca koji su raspisivali oglas za posao iskoristilo je mogućnost da kandidate obavesti o dužini trajanja procesa selekcije kod njih u firmi. To znači da je više od polovine ukupnog broja poslodavaca koji su u tom periodu oglašavali radna mesta naznačilo koje je okvirno vreme potrebno od zatvaranja roka za konkurisanje do njihove konkretne odluke.
Beograd,
Infostud pomaže u profesionalnoj orijentaciji
12.11.2009
Kako bi smanjio stres prilikom izbora fakulteta ili visoke škole, Infostudov specijalizovani sajt posvećen upisu na studije prijemni.infostud.com je za maturante i njihove roditelje pokrenuo servis – Kalkulator za profesionalnu orijentaciju. Namera ovog interaktivnog upitnika je da pruži mogućnost maturantima da bolje upoznaju svoje osobine i da im pruži smernice u donošenju odluke koji fakultet da upišu. Na svaki odgovor posetioca odmah se dobijaju komentari i saveti kako i na kojim mestima unaprediti pristup svom profesionalnom razvoju i u kom pravcu se usavršavati.
Kalkulator se može naći na adresi: http://prijemni.infostud.com/kalkulator-za-profesionalnu-orijentaciju/ .Do sada je više od 30.000 maturanata iskoristilo ovu besplatnu mogućnost.
Čovek provede 2/3 svog života radeći i iz tog razloga je važno da odabrani posao bude u skladu sa sposobnostima, karakteristikama ličnosti i sklonostima, kako bi se u njemu moglo uživati i biti uspešniji. Roditelji su najdragoceniji savetnici svojoj deci i treba da budu upoznati sa svim važnim pitanjima izbora njihovog zanimanja. Nepripremljenost, prerano ili prebrzo donesena odluka, dovodi do krupnih grešaka u izboru, što često ostavlja štetne posledice na ličnost. (npr. neuspeh u toku studija može značajno da utiče na samopouzdanje).
Stoga, evo nekoliko pitanja koja roditelji treba svakako da postave deci pre izbora fakulteta/visoke škole:
Da li želiš da nastaviš studiranje ili bi odmah počeo/la da radiš?
Da li ti je važno u kom gradu ćeš gradu studirati?
Da li ti je iz nekih razloga važno da li je to privatni ili državni fakultet?
Da li ti je važno isključivo da uživaš u materiji koju odabereš ili si spreman/na da studiraš nešto što ti i nije puno zanimljivo, ali obećava bolju zaradu i mogućnost zaposlenja?
Da li to zanimanje treba da podrazumeva timski ili isključivo individualni rad?
Da li to zanimanje treba da donosi puno inovativnosti ili da se odnosi na rad po precizno strukturisanim pravilima?
Da li ti je važno da vidiš opipljive proizvode svog rada ili ti je važno da uživaš u procesu, bez obzira na vrstu ishoda?


