Poljaci protestuju protiv Internet ograničenja
27.01.2012
Na hiljade Poljaka je izašlo na ulice protestujući protiv pridruživanja svoje zemlje Trgovinskom sporazumu za borbu protiv piraterije, skraćeni naziv ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Ovaj sporazum je već potpisalo nekoliko vodećih svetskih država, uključujući SAD, Japan, Kanadu, Australiju i Južnu Koreju.
Dokument predviđa uvođenje međunarodnih standarda za zaštitu prava vlasnika intelektualne svojine. Internet-korisnici su uvereni da će sporazum dovesti do pooštravanja cenzure i ograničavanje slobode razmene mišljenja u Sveskoj mreži. Ranije je nacrt zakona o borbi s internet-piraterijom – SOPA, pokušao da razmotri Kongres SAD. Stručnjaci smatraju da će strogo regulisanje interneta zakonima naneti štetu svim njegovim učesnicima.

Oba dokumenta – međunarodni ACTA i američki SOPA su u suštini vrlo slični. U Poljskoj su napadima hakera, koji protestuju protiv ACTA podvrgnuti vladini sajtovi. Nedelju dana ranije u SAD su zakonodavci naišli na ozbiljan otpor kitova interneta kao što su Google i Wikipedia i bili su primorani da odlože razmatranje zakona. Rešenja predviđena nacrtom zakona SOPA bitno će promeniti bilans prava naslika prava i internet-kompanija, što će na kraju postati barijera za inovacije i investicije u razvoj interneta, istakao je u intervjuu za našu radio stanicu port-parol kompanije Jandeks Očir Mandžikov. Ovaj nacrt zakona takođe stvara pretpostavke za remećenje jedinstva internet mreže i bitno širi mogućnosti primene nacionalnih zakona jedne države u odnosu na korisnike interneta koji se nalaze u drugim jurisdikcijama.
Sa svoje strane, nezavisni stručnjak Mihail Genin smatra da oba dokumenta daju državnim strukturama mnogo veće mogućnosti uticaja na mrežu nego što je to potrebno za borbu s piraterijom. Naravno, vlasnici prava će pretrpeti značajnu štetu, ali su metode koje se predlažu za kontrolu su u najmanju ruku pogrešne. U intervjuu za radio stanicu „Glas Rusije“ Mihail Genin je rekao:
Vremena su se promenila i pošteno govoreći, svi pokušaji da se zakonodavno na neki načim vratimo u prošlost, 20-30 godina ranije, neće dovesti ni do čega dobrog. Ima divnih primera za to kako se i u novim uslovima može zaraditi novac na intelektualnoj svojini u mreži, pre svega zahvaljujući internet-prodavnicama kao iTunes od Apple (ajTjuns od Epl) i drugim resursima. Pokušaji da se na neke stare načine sve ovo reguliše su prilično neperspektivni u svakom slučaju. Bilo bi mnogo produktivnije da se na neke nove načine pokuša s regulisanjem upravo novih međusobnih odnosa. Tada ne bi bilo pitanje koliko novca gubimo u pirateriji, već bi se postavljalo pitanje – koliko novca bismo mogli da zaradimo na njoj. (…)
U suštini, ne radi se o tome da će intelektualna piraterija biti potpuno iskorenjena, kaže Mihail Genin. Rezultat stvaranja globalnog sistema zamki u mreži predstavljaće mogućnost da se sasvim neočekivano, u svakom trenutku „uhvati u zamku“ i pozove na odgovornost svaki korisnik. Sudeći po zakonodavnoj regulativi potpuno je očigledno da se u mreži pokreće borba za kontrolu nad virtuelnim prostorom.
PIN Computers: “Piraterija koči razvoj IT industrije”
04.01.2012
“Razvoj IT industrije u Srbiji nije moguć sa ovako visokom stopom softverske piraterije. I PIN Computers je, zbog korišćenja ilegalnog softvera, na gubitku, mada je teško proceniti koliko“, rekao je za Blic direktor ove kompanije Nebojša Ilić, koja se bavi distribucijom informatičke opreme i potrošačke elektronike. Kontrole legalnosti softvera koje sprovodi poreska uprava napravile su veliki pomak početkom 2011. godine, ali je poslednjih meseci primetan izostanaka reakcije preduzeća i usporavanje tržišta, navodi dalje Ilić.
“Inspektori Uprave još uvek ne podnose prijave za privredni prestup protiv preduzeća kod kojih je pronađen nelegalan softver već im omogućavaju rok za legalizaciju”, ocenjuje Ilić.
On dodaje da bi bilo dobro da PU češće obaveštava javnost o rezultatima kontrola, kako bi se podigla svest o značaju ove teme.
“Aktivno smo uključeni u akcije edukacije tržišta u saradnji sa velikim međunarodnim kompanijama iz ove oblasti. Firme moraju da znaju da ako koriste legalan softver, da će dobiti i stabilniji i efikasniji IT sistem koji vodi produktivnijem poslovanju. Korišćenjem piratskih verzija se rizikuju bezbednost i kvalitet IT sistema, ali i opstanak firme” upozorava Nebojša. Veća preduzeća, kako kaže on, imaju svest o važnosti legalnog softvera i mahom su adekvatno licencirana.
Problematična su mala i srednja, kao i preduzeća iz javnog sektora jer su dobrim delom neobaveštena, ističe Ilić. “Kod nas ima i firmi koje smatraju da se zakon na njima neće primenjivati. Oni rizikuju da ih Poreska uprava u nekoj od kontrola otkrije, što sobom povlači i plaćanje nadoknade za štetu vlasniku softvera”, poručuje Nebojša Ilić.
Izvor: Blic
Zajednički front protiv krivotvorenja i piraterije
07.12.2011
U Beogradu se danas završava dvodnevna konferencija na temu “Saradnja između organa za sprovođenje prava intelektualne svojine u Republici Srbiji”, koja je okupila evropske i domaće ekperte u oblasti zaštite prava intelektualne svojine. Skup je održan u okviru projekta “Podrška osnivanju Edukativno-informativnog centra Zavoda za intelektualnu svojinu Republike Srbije”, koji finasira Evropska unija sa 2 miliona eura, a sprovodi ga Evropski Zavod za patente.
Tokom dvodnevnog radnog skupa, predstavnici institucija koje dele odgovornost za stanje sistema zaštite prava intelektualne svojine u Republici Srbiji, upoznati su sa različitim primerima najbolje prakse u oblasti međuinstitucionalne saradnje i privatno-javnog partnerstva u suzbijanju krivotvorenja i piraterije. Eksperti iz britanskih i danskih nadležnih službi preneli su svoja iskustva i znanja koja će poslužiti kao osnov u formiranju novog koordinacionog tela za intelektualnu svojinu u našoj zemlji.
Darko Stojčević, šef odeljenja za zaštitu intelektualne svojine u Upravi carina kaže da je tokom ove godine, od strane nosilaca prava podneto 148 zahteva za preduzimanje mera i 1.488.386 komada različitih proizvoda privremeno je zadržano, zbog sumnje da povređuje prava intelektualne svojine. “U cilju efikasne primene mera za zaštitu prava intelektualne svojine, treba podvući značaj saradnje između svih organa koji se bave ovom tematikom, s jedne strane i nosiocima prava i javnim sektorom s druge strane. Formiranje Koordinaiconog tela u kome će UCS imati svog predstavnika, kroz intenzivan dijalog biće logistika ka daljem napretku, kao i podrška u rešavanju ključnih pitanja u oblasti sprovođenja prava”, ističe Stojčević.
“Osnivanje koordinacionog tela, razmena informacija, usaglašavanje planova rada, objedinjavanje i praćenje rezultata u celini, doprineće efikasnijem sprovođenju prava intelektualne svojine. Tokom ove godine, Tržišna inaspekcija je, po zahtevima nosilaca prava intelektualne svojine, izvršila 1.900 kontrola, koje se odnose na identifikovanje i sprečavanje prodaje krivotvorene robe i oduzela oko 17.000 komada krivotvorenih proizvoda, s tim što ukupno oduzeti krivotvoreni i piratski proizvodi, za koje Tržišna inspekcija, u ovom trenutku, obezbeđuje nadzor do okončanja sudskog postupka, čini oko1.066.650 komada raznih proizvoda, uključujući oko 30.000 piratskih primeraka CD-a i drugih nosača zapisa”, naglašava Vera Despotović, viši savetnik u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine i vodoprivrede, odsek Tržišne inspekcije.
Mikajlo Tijanić, šef odseka za suzbijanje kriminala u oblasti intelektualne svojine MUP-a Srbije iznosi podatke da je u ovoj godini podneto je 16 krivičnih prijava za krivično delo “Neovlašćeno iskorišćavanje autorskih prava”. Prijavljeno je 20 lica, od čega je dvoje lišeno slobode. Od oduzete robe, izdvaja se 25 računara, 5.000 diskova i 10 hard diskova. Utvrđena stečena protivpravno imovinska korist je 6.000.000,00 dinara.
Tijanić je na skupu izjavio da je prihvaćen predlog od strane MUP-a Srbije da se omogući međusobni pristup bazama podataka, kojima raspolažu državni organi, uključeni u rad novog koordinacionog tela. Sve ovo ima za cilj efikasnije suprotstavljanje kršenju prava intelektualne svojine.
Održana radionica predstavlja začetak uspostavljanja stalnog koordinacionog tela za saradnju između policije, inspekcija, Uprave carina, Poreske uprave, tužilaštva i Zavoda za intelektualnu svojinu čije je osnivanje predviđeno Strategijom razvoja intelektualne svojine za period od 2011. do 2015. godine.
EU Projekat “Podrška osnivanju Edukativno-informativnog centra Zavoda za intelektualnu svojinu Republike Srbije” ima za cilj podizanje nivoa svesti o intelektualnoj svojini kako među prestavnicima institucija koji su direktni korisnici sistema intelektualne svojine, tako i kod šire javnosti i na taj način poboljša celokupni ambijent za poslovanje u Srbiji. U okviru projekta je osnovan Edukativno-informativni centar u Zavodu za intelektualnu svojinu koji se bavi edukacijom grupa korisnika kroz i pružanjem podrške korisnicima sistema intelektulane svojine.
Igra The Witcher 2 piratizovana barem 4,5 miliona puta
05.12.2011
U razgovoru za PC Gamer, predsednik poljske kompanije, Marcin Iwinski objašnjava da je gotovo nemoguće utvrditi tačan broj ilegalnih kopija.
“Naša procena je 4.5 miliona ilegalnih kopija. Ovo je samo procena i to rekao bih, prilično optimistična. Do danas smo prodali oko milion kopija, što je oko jedan original na 4-5 kopija. To i nije loše, ali verovatno je stanje znatno gore”
On ipak ističe da bilo kakav oblik zaštite od piraterije ne funkcioniše jer kako god da izdavač zaštiti igru, ona bude razbijena jako brzo. “Takođe, DRM je veliki problem za one koji kupe original – grupu poštenih ljudi, koja daje za igru 50 evra. Zbog čega biste želeli da njima otežavate život?”

Napori na iskorenjivanju krivotvorenja i piraterije u Republici Srbiji
02.12.2011
U okviru projekta “Podrška osnivanju Edukativno-informativnog centra Zavoda za intelektualnu svojinu Republike Srbije” kojim upravlja Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji, a sprovodi ga Evropski Zavod za patente, u Beogradu će se 5. i 6. decembra 2011.
godine, održati radionica na temu “Saradnja između organa za sprovođenje prava intelektualne svojine u Republici Srbiji”.
Cilj dvodnevne radionice je da okupi predstavnike institucija koje dele odgovornost za stanje sistema zaštite prava intelektualne svojine u Republici Srbiji i da ih kroz praktičan rad upozna sa različitim primerima najbolje prakse u oblasti međuinstitucionalne saradnje i privatno-javnog partnerstva u suzbijanju krivotvorenja i piraterije.
Od radionice se očekuje i da doprinese uspostavljanju stalnog koordinacionog tela za saradnju između policije, inspekcija, Uprave carina i Poreske uprave, čije je osnivanje predviđeno Strategijom razvoja intelektualne svojine za period od 2011. do 2015. godine.
SOPA – nova inicijativa SAD za sprečavanje Internet piraterije
25.11.2011
Previranja oko novog američkog nacrta zakona o zabrani piraterije u mreži (SOPA) u SAD ne stišavaju se već nekoliko nedelja. Sad su se diskusiji pridružili i stučnjaci s druge strane Atlantika, koji su zabrinuti zbog toga kako će se SOPA odraziti na delatnost evropskih internet-preduzimača.
Novi nacrt zakona će omogućiti vlastima da blokiraju rad svih sajtova, nezavisno od mesta njihove registracije ukoliko budu uhvaćeni u pirateriji. Ovo će moći da se radi u vansudskom poretku. Nacrt zakona je strog, ali ga diktiraju savremene realije, smatra britanski pravnik koji se bavi pitanjima mreže Jair Koen.
![]()
Sad se internet-provajderi u SAD osećaju vrlo slobodno i ne odgovaraju za ono što se dešava na sajtovima. Međutim, ako učestvujete u krađi intelektualne svojine, ako pomažete nelegalne aktivnosti, za to treba da budete pozvani na odgovornost.
Glavna primedba na nacrt zakona je ograničavanje slobode razmene informacija. Osim toga, on može negativno da se odrazi na inovacije u mreži.
Druga primedba je: usvojivši ovakav nacrt zakona SAD će steći neograničenu vlast u prostoru mreže, što će dovesti do cenzure u internetu. Uostalom, tvorac jedne od najuspešnijih socijalnih mreža u Rusiji i ZND „Odnoklasniki“ (Drugovi iz razreda) Albert Popkov je uveren da predloženi akt uopšte nije toliko strašan koliko neki pokušavaju da ga prikažu takvim.
Ne treba gajiti iluzije. Vlada SAD ionako ima mnogo vlasti. Verovatno je to slučaj kad nije važna primena ove vlasti, već samo njeno posedovanje. Sve što svakodnevno koristimo – telefoni, kompjuteri, operacioni sistemi, sve je to proizvod američkog uma. Neki zakon ne menja situaciju principijelno.
Uostalom, u Evropskom parlamentu su se zabrinuli čak i zbog same mogućnosti usvajanja ovog nacrta zakona. Dakle, ako on zaista bude usvojen, Evropa će moći da ga dočeka u sveoružju, kaže poslanik Evropskog parlamenta iz liberalne stranke Holandije „Demokrate 66“ Sofija int Veld.
Upoznavši se s tekstom mislim da još uvek ima pitanja koja treba precizirati. Na primer, takozvano ograničenje po ciljevima. Drugim rečima, u koje svrhe se mogu koristiti podaci? Evropski parlament je jasno stavio do znanja da ćemo usvojiti samo takav poredak stvari u kojem će informacija prvo biti obrađena u Evropi i tek posle toga poslata u Ameriku. Međutim, američka strana zahteva da joj se da pristup evropskim kompjuterskim sistemima.
Zasad nije jasno koji tačno organ će pratiti sprovođenje zakona. Sad je očigledno jedno: on zaista ide na ruku filmskim studijima koji su trpeli ogromne gubitke zbog piraterije, smatra direktor pravnog departmana OAO „Sistem Mas-media“ Pavel Katkov.
Neki filmski radnici smatraju da će SOPA usporiti proces. Treba tražiti druge načine za legalnu prodaju media-sadržaja. Uostalom, oni se uzdržavaju od konkretnih predloga. U međuvremenu, kongresmeni nameravaju da reše sudbinu nacrta zakona do kraja godine.
Kineske vlasti zaplenile više od 700 miliona piratskih izdanja
29.10.2011
Prema statističkim podacima, kineska odeljenja za autorska prava su od 2001. do 2010. godine ukupno zaplenila 707 miliona komada piratskih izdanja. Ovaj podatak je iznesen u juče objavljenoj Beloj knjizi o socijalističkom zakonskom sistemu kineskih karakteristika, koju je objavila Kancelarija Državnog saveta za informisanje.

U Beloj knjizi se navodi da Kina poklanja veliku pažnju zaštiti prava intelektualne svojine i sprovodi Zakon o patentiranju, Zakon o robnom žigu i druge zakone za zaštitu intelektualne svojine.
U Beloj knjizi se takođe navodi da je do kraja prošle godine Kina ukupno odobrila više od 3.89 miliona patenata i 4.6 miliona registrovanih robnih žigova.
RATEL preduzima mere protiv piratskih radio i TV stanica
12.09.2011
Neovlašćeno korišćenje radio-frekvencijskog spektra stvara ekonomsku neravnopravnost na tržištu radiodifuznih usluga, ometa rad legalnih korisnika radio-frekvencijskog spektra i ugrožava bezbednost vazduhoplovnog saobraćaja, kao i rad drugih vitalnih službi koje koriste ovaj vid komunikacija.
U skladu sa zakonskim ovlašćenjima Republička agencija za elektronske komunikacije je preduzela i kontinuirano preduzima odgovarajuće mere za prekidanje rada FM i TV radio stanica, čije emisije se otkrivaju prilikom kontrole radio-frekvencijskog spektra, a za koje nisu izdate pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija, kao ni dozvole za emitovanje programa. Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke za sankcionisanje imalaca navedenih radio stanica.
Lista FM i TV radio stanica neovlašćenih korisnika radio-frekvencijskog spektra:
1. Radio Raka Ešinger, Lazarevac
2. Radio Kosmos, Lazarevac
3. Radio Link, Valjevo
4. Radio Krajina, Futog
5. Radio Orion, Inđija
6. Radio Kabanova, Zemun
7. Radio Vaki, Zemun
8. Radio MS, Novi Sad
9. Radio Zec (Hit), Novi Sad
10. Radio Antena, Novi Sad
11. Radio Boss, Novi Sad
12. Radio Roma, Vranje
13. Radio Duga, Trgovište
14. Radio Bujanovac, Bujanovac
15. Radio Šane, Provo
16. Radio Spektri, Bujanovac
17. Radio Novosadski folk radio, Novi Sad
18. Radio Balkan, Beograd (na više lokacija po Srbiji)
19. Radio Skarabej, Subotica
20. Radio 90, Hajdukovo
21. Radio Fleš, Aranđelovac
22. TV TNT, Bela Crkva
23. Radio BB, Sombor
24. Radio Minić, Kuršumlija
25. Radio 103, Subotica
26. Radio Padina, Padina
27. Radio Oskar, Vrčin
28. Bošnjačka TV, Novi Pazar
29. Radio Boss, Surčin
30. Radio Kult, Požarevac
31. Radio Narodni, Beograd
32. Radio Enigma, Prijepolje
33. Radio Delfin, S. Mitrovica
34. TV Palma, Zemun
35. Radio Aškali, Novi Sad
36. Radio Ibis, Melenci (Zrenjanin)
37. Radio Iks, Valjevo
38. TV Aškali, Novi Sad
39. Radio AS, Velika Plana
40. TV Duga, Trgovište
41. Radio Narodni, Apatin
42. Radio Next, Provo
43. Radio Dolče, Beograd
44. Radio Antena, Beograd
45. Radio Fantom, Melenci
46. Radio Herc, Surčin
47. Radio Toplica, Beograd
48. TV A&S Music, Smederevska Palanka
49. Radio Skala, Novi Sad
50. Radio Patak, Apatin
51. TV Rama, Negotin
52. TV Marš, Valjevo
53. TV Cronic, Valjevo
54. Radio Svet Plus, Ruma
55. TV AS, Krepoljin
56. Radio Suton, Novi Sa
Prodavnice IT opreme u Srbiji jedan su od osnovnih izvora piraterije
16.07.2011

Istraživanje kompanije Microsoft sprovedeno tokom proteklih 12 meseci na gotovo 500 firmi pokazalo je da je određeni deo IT firmi u Srbiji, koje prodaju opremu i softver, jedan od činioca koji podstiču održavanje stope piraterije u našoj zemlji na veoma visokom nivou.
Deo IT firmi u Srbiji koje prodaju opremu i softver izvor piraterije
12.07.2011
Deo IT firmi u Srbiji, koje prodaju opremu i softver, jedan su od činioca koji podstiču održavanje stope piraterije u Srbiji na veoma visokom nivou, rezultat je Microsoft istraživanja sprovedenom tokom proteklih 12 meseci na gotovo 500 firmi. Prodavci zaposleni u ovim firmama, kupcima prilikom kupovine često ne nude legalan softver, ne predočavaju prednosti korišćenja legalnog softvera, niti potencijalne rizike korišćenja piratskog. Takodje, postoji alarmantno visok procenat situacija u kojima prodavci kupcima direktno preporučuju ili nude instaliranje piratske verzije softvera!

U periodu jul – septembar 2010. godine, čak 24 procenata IT kompanija svojim korisnicima ponudilo je opciju instaliranja piratskog softvera, dok je 37 odsto ponudilo računar bez operativnog sistema. S druge strane, u istom periodu 40 procenata IT firmi ponudilo je računar sa legalnim operativnim sistemom.
Podaci istog istraživanja, za period januar – jun 2011. godine pokazuju da je 16 odsto IT firmi nudilo korisnicima piratski softver uz računar, a da je dodatnih 16 procenata ponudilo računar bez softvera, dok je 68 odsto firmi ponudilo računar sa legalnim .
“Ovi podaci pokazuju da postoji blagi trend porasta regularnih načina prodaje softvera od 28 odsto u poslednjih godinu dana, što je rezultat značaja koji su mediji i država poklonili pitanju smanjenja softverske piraterije, kao i formiranja Posebne jedinice za kontrolu legalnosti softvera u okviru Poreske uprave. “ – istakao je Miloš Blagojević, rukovodilac razvoja poslovanja kompanije Microsoft.
Rezultati istraživanja pokazuju da je jedan od osnovnih razloga za nuđenja računara bez legalnog softvera veća zarada firmi koje se bave prodajom IT opreme. Prilikom prodaje računara sa piratskim softverom ili bez operativnog sistema, kupci dobijaju priliku da kupe računar po fiktivno nižoj ceni, što stvara mogućnost veće prodaje. Sa druge strane, takav računar zahteva dodatne troškove jer je nephodna dodatna instalacija softvera. Potencijalna dodatna zarada koja se naknadno ostvaruje instaliranjem piratskog softvera iznosi 2000-3000 dinara po računaru.
Posledice ovakvog načina rada su brojne – loša informisanost potrošača o prednostima legalnog odnosno rizicima korišćenja piratskog softvera, veći kumulativni troškovi kupca zbog neophodnih instalacija i naknadnih popravki piratskih verzija u odnosu na cenu legalnog softvera, a u slučaju kad je krajnji kupac pravno lice – i kršenje zakona Republike Srbije.
U cilju zaštite potrošača i sprečavanja daljeg širenja piraterije u Srbiji, kompanija Microsoft, koristeći metod “tajnog kupca” (tzv. “mistery shopper”), od 1. jula krenula je u novu kontrolu prodajnog kanala.
Stopa softverske piraterije u Srbiji već tri godine iznosi 74 odsto, što znači da tek svaki 4 računar ima legalan operativni sistem. Pored Albanije i Crne Gore, Srbija ima najviši stopu piraterije u regionu.


