WikiLeaks

Sledeća stranica »

WikiLeaks

Osnivač Wikileaks-a želi da postane senator

19.03.2012

Osnivač Wikileaks-a, Džulijan Asanž odlučio je da se kandiduje na izborima za Senat Australije, objavljeno je u subotu, u australijskim medijima. Izveštaj na  Wikileaks stranici na Tviteru se kaže da Asanž ima pravo da se bori za mesto senatora, uprkos činjenici da se trenutno u Velikoj Britaniji razmatra pitanje njegovog izručenja Švedskoj.

4highres 00000402599590 Osnivač Wikileaks a želi da postane senator

Džulijan Asanž je australijski državljanin. U Švedskoj je bio optužen za seksualno uznemiravanje od strane dve žene, ali on insistira na svojoj nevinosti i kaže da su sve  optužbe politički motivisane. Pušten je na slobodu uz kauciju.

Wikileaks se oprobava u novoj ulozi

29.02.2012

Nuklearnu infrastrukturu Irana još sredinom 2011. godine uništili su izraelski plaćenici uz podršku Kurda. Tamo nema više ništa da se bombarduje. A aktualna buka oko pripreme izraelskog napada nije ništa drugo do naručena kampanja evropskih lidera. Tamo treba odvući pažnju svojih građana, umornih od krize – takav je smisao depeša saradnika obaveštajno-analitičke kompanije iz SAD Stratfor, objavljenih na sajtu Vikiliks.

Privatnu obaveštajnu kompaniju Stratfor zovu CIA u senci, na taj način odajući poštu njenom ugledu i uticaju. Senzacionalnom iranskom procurivanju informacija prethodio je intenzivni američki desant u Jerusalim. Jedan za drugim, počev od januara, tamo stižu visoki vojni zvaničnici.

wikileaks 001 Wikileaks se oprobava u novoj ulozi

U toku burnih pregovora za sada im ne polazi za rukom da ubede izraelsko rukovodstvo da odustanu od napada. 5. marta ovo će pokušati da učini Barak Obama na sastanku sa premijerom Benjaminom Netenjahuom u Vašingtonu. Zato sve izjave o uništavanju iranskog nuklearnog programa i prevođenju lopte sa Izraela na Evropu u krizi taktička je igra, govori vojni ekspert Viktor Baranec. Ovde se očigledno postavlja za cilj da se priguši agresivnost Izraela. Navodno, on ne čini to svojom voljom. Da je Izrael u celini i protiv toga da napada Iran. Ali podstiču ga evropske zemlje. Kao da je Izrael nerazumno dete – ironizira ekspert.

Baranec pretpostavlja da su objavljene inforamcije potrebne Amerikancima kao argument da odvrate Izrael od rata, ako drugi ne profukncionišu. Satj Vikiliksa u datom slučaju istupa kao instrument u informacionom ratu SAD ne samo protiv Irana, već i protiv samog Izraela. Svojevrsna rukavica na ruci američkih specijalnih službi. Ovakvim lažnim procurivanjem informacija Vašington podstiče Tel-Aviv da odustane od avanture, čak ne libeći se podmetanja, nastavlja Viktor Baranec.

Sasvim sam siguran da sajt Vikiliks počinje da svom snagom koristi obaveštajna služba SAD. Obratite pažnju da je Vikilis objavio elektronsko pismo stratfora. Smešno. Njegovu autentičnost nemoguće je proveriti. Kada bi takav štampani dokument postojao, na sajtu Vikiliksa bi se pojavila njegova kopija. Ali takve kopije nema. To sve još jednom govori da je sve laž, uveren je on.

Iranski nuklearni objekti nesumnjivo postoje. Kada ih ne bi bilo, tada zašto bi međunarodna zajednica tako pritiskala Iran. I zašto bi tada putovali u Jerusalim američki izaslanici. Istina, i nivo nuklearne ozbiljnosti Irana ne treba precenjivati. Sve se nalazi na primitivnom nivou, smatra profesor katedre za orijentalistiku MGIMO Sergej Družilovski. Bušer nikako da proradi u potpunosti. Pripreme za obogaćivanje uranijuma do 20% su neubedljive, malo je centrifuga. Stalne inspekcije MAGATE koje nerviraju, referati, razmatranja u SB, sankcije. Može se jednostavno reći: mi smo neutralisali iranskih nuklearni program. To će biti ispravno, zato što ga nema kao takvog. Da, iranski vojni nuklearni program je danas izbačen iz stroja. On je izbačen, zato što ga nema.

Po rečima Sergeja Družilovskog, neki izraelski plaćenici i Kurdi sasvim su mogli da odigraju svoju ulogu u Iranu. Mada uopšte ne u uništavanju nuklearnih objekata. Znamo da uništavaju iranske nuklearne fizičare. Nešto se radi. Ne na potkopavanju nuklearnog programa Irana, već na potkopavanju ugleda režima. Ako režim ne može da zaštiti svoje nuklearne fizičare i da se suprotstavi kibernetičkim napadima svojih oponenata, znači režim i nije već tako jak i perspektivan. Evo šta treba pokazati Irancima, i to im pokazuju. Da mogu mirno da priđu i miniraju automobil sa nuklernim fizičarem, ističe on.

U celini Iran, antiamerički i antizapadni, još od trenutka revolucije 1979. godine podstiče Zapad i Izrael da razmatra pitanje svrgavanja ili izmene njegovog režima, smatra naučnik. Pre ili kasnije takav pokušaj će se desiti. Uz to, Iran menja sliku i velikog Bliskog Istoka, koja se slaže poslednjih godina prilično povoljno.

Amerikanci podržavaju napetost u nekoliko kriznih žarišta sveta i još jedno, pri tome sa mirisom nuklearne katastrofe, uopšte im nije potrebno. Tim pre u predizbornoj godini. Zato se sve koristi kako bi se zaustavio Izrael. Čak je za Vikiliks bilo potrebno izmisliti novu ulogu. (glas rusije)

 

Wikileaks objavljuje korespodenciju analitičke kuće Stratfor

27.02.2012

Internet sajt “Wikileaks” saopštio je da će danas početi da objavljuje više od pet miliona mejlova američke kompanije Stratfor, koja se bavi geopolitičkim analizama.

U saopštenju “Wikileaks” navodi da je dobio pristup velikoj količini interne i eksterne korespondencije te kompanije sa sedištem u Ostinu, glavnom gradu Teksasa, koja svoje analize radi na osnovu poverljivih podataka i to naplaćuje, javlja Rojters.

“Imamo privatnu obaveštaju firmu, koja se oslanja na informatore iz američke vlade i stranih obaveštajnih agencija sumnjive reputacije, kao i na novinare”, izjavio je osnivač “Wikileaksa” Džulijan Asanž.

stratfor Wikileaks objavljuje korespodenciju analitičke kuće Stratfor

Prema njegovim rečima, brine što će se na meti naći, između ostalih, aktivisti nekih organizacija koje se bore za ispravnu stvar.

Izvršni direktor i osnivač “Stratfora” Džordž Fridmen upozorio je 11. februara na krađu elektronske pošte.

U decembru su u kompjutersku mrežu te kompanije upali pojedinici koji tvrde da su povezani sa grupom sajber-aktivista “Anonimus”.

“Wikileaks” je već objavio hiljade diplomatskih depeša u vezi sa američkim ratovima u Iraku i Avganistanu, što je izazvalo gnev u Vašingtonu.

Asanž je u kućnom pritvoru u Britaniji, gde vodi pravnu bitku da ne bude izručen Švedskoj gde je optužen za navodne seksualne prestupe. (tanjug)

WikiLeaks preti Švedskoj i Biltu

23.02.2012

WikiLeaks planira masovnu kampanju protiv Švedske i pokušaj da spreči moguću ekstradiciju Džulijana Asanža u SAD, piše danas list Expressen. U dokumentu koji je pao u ruke izdanju je nabrojan niz mera koje će se preduzeti ukoliko na Švedsku padne sumnja da je umešana u zagovoru protiv WikiLeaks-a i Džulijana Asanža.

Pored ostalog govori se o pretnji da će biti objavljeni tajni američki diplomatski izveštaji u kojima švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt figuriše kao informator SAD od početka 70-ih godina.

wikileaks WikiLeaks preti Švedskoj i Biltu

“Postoje tajna dokumenta koja svedoče o saradnji Bilta sa američkom administracijom, što protivreči švedskim zakonima. Dokumenta će poslužiti protiv švedske vlade i Bilta, ako se pojavi opasnost da Asanž bude predat Americi”, – piše list.
Karl Bilt je već komentarisao pisanje. “Da. Sada samo čekamo da taj dokument koji se njima čini izvanredno tajnim bude objavljen. Jer, kada do toga dođe, taj deo planirane kampanje sa ciljem “bacanja senke” na Švedsku će se u potpunosti obesmisliti”, – piše ministar u svom internet blogu.

Ploveći Wikileaks u mikro-državi Sealand

11.02.2012

Čuveni Internet-resurs Wikileaks namerava da se sakrije od gonjenja američki vlasti na brodu u neutralnim vodama. Mesto za razmeštanje servera sa kojeg će ovaj resurs nastaviti da raskrinkava političare i velike kompanije može da postane kneževina Silend, koja se nalazi u Severnom moru, pored obala Velike Britanije. Ideja nije nova – u more su već pokušali da ispolove i piratski internet-resursi i laboratorije za kloniranje ljudi.

large Ploveći Wikileaks u mikro državi Sealand

Izabrano je pitoreskno mesto. Mikrodržavu Silend, koja se nalazi na staroj protivavionskoj platformi iz doba Drugog svetskog rata, napravio je 1967. godine britanski major Roj Bejts. U toj zemlji koju niko nije priznao prema slobodi Interneta odnose se vrlo brižljivo: tamo se na Internet stavlja sve osim spama, hakerskih napada ili dečije pornografije. Vikiliks nije originalan. Mnoge IT kompanije su sanjale da postave tamo svoje servere, kako bi izbegle zakonodavna i ostala ognaničenja – rekao je za Bogdan Vovčenko, sekretar za štampu kompanije Grup-IB, koja se bavi istragom kompjuterskog kriminala.

Data ideja u svetu informacionih tehnologija nije nova. Svojevremeno švedska kompanija Pirat Bej koja je posedovala mrežu za razmenu fajlova, proslavila se time što je “sanjala” da se sakrije na teritoriji nezavisne države od vlasnika autorskih prava. Kao mesto gde su hteli da se sakriju ukazivali su kneževinu Silend. To se ocenjivalo kao izvestan pi-ar korak. Razmeštanje servera Vikiliksa na plovećem brodu takođe je način da se privuče pažlja.

Otisnuti se u slobodnu plovidbu kako bi se sakrilo od gonjenja zakona nije originalan korak. Vikiliks ide putem dobrih doktora Severina Antinorija i Panajotisa Majkla Zavosa, koji se bore za ideju formiranja plovećih laboratorija za kloniranje ljudi.

“Takve priče dešavaju se ne samo u svetu informacionih tehnologija. Zna se da su bile ideje, po meni ne baš normalnih naučnika, da se naprave brodovi na kojima bi u međunarodnim vodama bilo moguće klonirati ljude. Pravili su ploveće kockarnice. Takođe ne možemo da se ne setimo brodova na kojima su se vršili abortusi. Oni su prilazili obalama država u kojima su zabranjeni abortusi, izvozili žene u otvoreno more i tamo su se obavljale operacije.” – dodaje Vovčenko.

Ako Vikiliks želi da otplovi od problema sa zakonom, od tehničkih problema neće moći da otplovi. Zato što osigurati stalno i dobro hlađenje servera na palubi broda manjeg od transatlantskog lajnera (ako on bude plovio, a ne stajao usidren u kneževini Silend) problematično je. Neće biti jednostavno ni da se uspostavi brzi Internet-kanal, bez sopstvene tačke razmene saobraćaja. Tako da će plan slobodne plovidbe biti realizovan pre u novinskim agencijama i na prvim stranama svetskih listova.

Osnivač Wikileaksa pred britanskim sudom

02.02.2012

Džulijan Asanž je danas pred britanskim Vrhovnim sudom izjavio da bi njegovo izručenje Švedskoj predstavljalo kršenje fundamentalnog pravnog principa.

2010120711565250326227a Osnivač Wikileaksa pred britanskim sudomDvodnevno ročište, koje je počelo danas, poslednja je Asanžova šansa da ubedi britanske sudije da ga ne izruče Švedskoj, gde je optužen za seksualno zlostavljanje dveju Šveđanki u avgustu 2010. godine, prenosi AP. Asanžov slučaj pred britanskim Vrhovnim sudom zavisi od toga da li švedski javni tužioci imaju nadležnost da izdaju nalog za njegovo hapšenje.

U Velikoj Britaniji, kao i u SAD, generalno samo sudije mogu da izdaju naloge za hapšenje i britanski sudovi uvažavaju isključivo naloge koje izdaju sudske vlasti, dok švedski pravobranioci tvrde da u Švedskoj, kao i u drugim evropskim zemljama, tužioci igraju sudsku ili polusudsku ulogu.

Asanžov advokat Dina Rouz odbacila je danas taj argument, rekavši sudijama u najvišem britanskom sudu da tužilac “nema i ne može da vrši sudsku vlast” i da je to fundamentalni princip koji seže još iz vizantijskog prava.

Britanski sud će doneti odluku za nekoliko nedelja i, ukoliko ona bude nepovoljna po Asanža, on bi mogao da se žali Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali to neće sprečiti njegovo izručenje.

U slučaju nepovoljne sudske odluke, ovaj 40-godišnji Australijanac bi u roku od dve nedelje bio u avionu za Švedsku, gde bi bio uhapšen i saslušan u roku od četiri dana, nakon čega bi mogao da bude pušten, ali bi sud takođe mogao da mu produži pritvor, navodi AP. U Švedskoj, gde ne postoji kaucija, kazne za vrste zločina za koje je Asanž optužen idu od novčanih do šest godina zatvora.

Osnivač Wikileaksa postaje TV voditelj

26.01.2012

Ruska državna televizija saopštila je danas da će imati ekskluzivno pravo da emituje televizijski šou koji će voditi osnivač sajta “Vikiliks” Džulijan Asanž.

RT, televizijski kanal na engleskom jeziku ranije poznat kao “Raša tudej”, saopštio je da Asanž “pokreće svoju kontakt emisiju koja će biti ekskluzivno na RT”.

wikileaksassange2 Osnivač Wikileaksa postaje TV voditelj

Predstavnica RT rekla je AFP da ta televizija zapravo ima pravo da prva emituje Asanžove emisije.

Detalji i gosti emisije su za sada tajna, naveo je RT.

“Vikiliks” je juče saopštio da Asanž planira da pokrene TV šou, u kojem će intervjuisati “ključne političke aktere, mislioce i revolucionare iz svih delova sveta”, ne navodeći na kojem će televizijskom kanalu emisija biti emitovana.

Prva od 10 polučasovnih emisija trebalo bi da bude emitovana sredinom marta, a tema emisija će biti “svet sutrašnjice”, preneo je britanski “Gardijan”.

Asanž je na sajtu “Vikiliksa” rekao da je potpisao ugovore o emitovanju po kojima će emisiju moći da gleda više od 600 miliona ljudi putem kablovskih, satelitskih i zemaljskih mreža.

On je rekao da će u emisiji razgovarati sa “onima koji imaju mogućnost da utiču na našu budućnost”.

Rusija je osnovala RT 2005. godine s ciljem da međunarodnoj javnosti predstavi rusko viđenje tekućih pitanja. Taj kanal ne može da se vidi na analognoj zemaljskoj televiziji.

“Vikiliks” je ranije objavio poverljive američke telegrame u kojima je Rusija navodno nazvana “praktično mafijaškom državom” kojom upravlja “alfa mužjak” Putin a ne predsednik Dmitrij Medvedev.

Asanž je uhapšen u Velikoj Britaniji po poternici švedskog tužilaštva zbog optužbi za seksualno uznemiravanje dve žene u avgustu 2010. godine u Švedskoj. On je odbacio te optužbe i sada očekuje presudu vrhovnog suda o žalbi na odluku o izručenju

Počelo suđenje Meningu za odavanje tajni Wikileaksu

28.12.2011

Na pripremnom ročištu u procesu protiv američkog vojnika Bredlija Meninga, koji se tereti za odavanje ogromnog broja poverljivih dokumenata koji su kasnije završili na sajtu Vikiliks, danas su advokati odbrane započeli iznošenje dokaza, ali se Mening nije javio da iznese odbranu.

q5P1d Počelo suđenje Meningu za odavanje tajni WikileaksuProces protiv Meninga se vodi u vojnom sudu u bazi Fort Mid nedaleko od Vašingtona i nakon završetka pripremnog ročišta vojni organi će doneti odluku da li će se protiv njega pokrenuti sudski postupak, u kom slučaju mu preti doživotna zatvorska kazna.

Branioci su svoju današnju odbranu bazirali na tvrdnji da je Mening tokom boravka u vojsci imao problem polnog identiteta i da je imao svoj ženski alter ego.

Oni su izneli i podatke da je u analitičkom odeljenju u američkoj bazi u Bagdadu, u kome je radio Mening, bezbednosna procedura bila na veoma niskom nivou, jer su vojnici slušali muziku, igrali video igrice i gledali filmove preko kompjutera na kojima su se nalazili poverljivi podaci.

Tužioci su, takođe, pokrenuli pitanje Meningovog polnog identiteta i jedan od svedoka, čije ime vojni organi nisu naveli, setio se da je video optuženog kako preko Interneta naručuje knjigu o plastičnim operacijama žena. Odbrana nastoji da dokaže da je u takvom psihološkom stanju Mening bio nesvestan postupaka koje čini kada je otkrio poverljiva dokumenta.

Kapetan Stiven Lim, koji je bio Meningov nadređeni tokom boravka u Bagdadu, posvedočio je da nije znao ništa o imejlu koji je Mening uputio svojim pretpostavljenima mesec dana pred hapšenje, u kome kaže da ima problema sa polnom identifikacijom i u kome je čak i poslao svoju fotografiju u kojoj je obučen u žensku odeću.

Lim je dodao da bi, da je znao za taj imejl, automatski zabranio Meningu pristup poverljivim dokumentima. Tužilaštvo je, međutim, istaklo da je Mening potpisao zakletvu da nijedna od poverljivih informacija do kojih dođe ne sme da bude otkrivena ili objavljena u narednih 80 do 100 godina.

Završetak iznošenja argumenata odbrane predviđen je za sutra, nakon čega se do polovine januara očekuje odluka sudskog veća da li će Mening biti upućen na vojni sud.

Wikileaks: Asanžu preti optužba za špijunažu

28.12.2011

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž mogao bi u SAD da bude optužen za špijunažu, pošto su na pripremnom ročištu američkom vojniku Bredliju Meningu predočeni dokumenti da ga je upravo Asanž obučavao kako da pristupi vojnim kompjuterima na kojima su se nalazili tajni podaci.

U sudu su prikazani onlajn razgovori Meninga i Asanža, i to su prvi dokazi protiv osnivača Vikiliksa, koje su vlasti SAD javno predstavile.

wikileaksassange2 Wikileaks: Asanžu preti optužba za špijunažu

Mening se tereti da je kao vojnik SAD, koji je bio stacioniran u Bagdadu, imajući pristup poverljivim dokumentima, otkrio više od 250 000 tajnih diplomatskih pošiljki. Sajt Vikiliks je kasnije veliki deo tih
pošiljki objavio.

Asanž tvrdi da nije imao bilo kakav direktan kontakt sa vojnikom Meningom.

Mening se nalazi u vojnom pritvoru i nakon završetka pripremnog ročišta, vojni sud će sredinom januara odlučiti da li će se protiv njega voditi krivični postupak ili će biti disciplinski kažnjen.

U slučaju da se protiv Meninga povede krivični postupak preti mu doživotna zatvorska kazna.

Vojniku koji je odao tajne Wikileaksu preti vojni sud

24.12.2011

Bradley Manningje preneo na hiljade poverljivih dokumenata web stranici WikiLeaks, što je ugrozilo sigurnosne i diplomatske izvore.

Američka vojska razmatra da li da pred vojni sud izvede vojnog analitičara Bradleya Manninga koji se okrivljuje za najveće curenje poverljivih informacija u američkoj istoriji. Tokom preliminarnog saslušanja koje je juče završeno, predstavnici vlade su naveli da je vojnik Bradley Manning preneo na hiljade poverljivih dokumenata web stranici WikiLeaks, što je ugrozilo sigurnosne i diplomatske izvore.

BRADLEY MANNING HEARING WEB fixed x264 YoutubeHQwTag 640x480 2179688511 Vojniku koji je odao tajne Wikileaksu preti vojni sud

Slučaj protiv 24 godišnjeg vojnika Bradleya Manninga se sada nalazi u rukama vojnog oficira koji će odlučiti da li bi Manning trebao izaći pred vojni sud kako bi odgovorio na 22 tačke optužnice, uključujući i pomaganje neprijatelju. Tokom šestodnevnog saslušanja, vojni tužitelji su naveli da je taj analitičar obaveštajnih informacija zloupotrebio državno poverenje kada je Wikileaksu dao na hiljade tajnih dokumenata znajući da će oni biti objavljeni i da će ih moći videti i državni neprijatelji.  Analitičar za pitanja sigurnosti Michael O Hanlon umanjuje značaj takvog argumenta.

To su bile tajne informacije, a ne informacije od najveće poverljivosti, to nisu bile šifre. Zbog toga je, delimično, to sve bilo dostupno u nekoliko velikih dokumenata. Oni su se smatrali tajnim, a ne dokumentima koji su bili držani u striktnom poverenju, kaže Michael O Hanlon.

Advokati odbrane Manninga opisuju kao osobu sa nevoljama, koja je prošla kroz krizu identiteta kada je u pitanju pol. Manningovi advokati okrivljuju vojsku što nije suspendovala njegov pristup poverljivim informacijama uprkos tome što je on pokazivao znakove osobe u nevolji.  Analitičari za pitanje sigurnosti kažu da masivno curenje informacija dovodi do komplikacija u diplomatiji širom sveta dovodeći u sumnju to da li će poverljive informacije koje se napišu zaista ostati tajna.

Sledeća stranica »

Stranica 1 od 612345...Poslednja »