Augmented RealityAugmented Reality

Većina evropljana koja je učestvovala u istraživanju potvrdila je da bi, ukoliko za to dobiju priliku, promenili nešto na sebi. Istovremeno mnogi se plaše da će ljudska augmentacija biti dostupna samo za bogate ali i da bi naša tela mogla postati mete sajber kriminalaca.

Istraživanje – koje je poručila kompanija Kaspersky a koje je objavljeno danas, potvrdilo je široko rasprostranjen entuzijazam kada je reč o ljudskoj augmentaciji – procesu unapređenja ljudskog tela uz pomoć tehnologije.

Istraživanje je pokazalo da bi, ukoliko bi imali tu mogućnost,  92% nas promenilo nešto u svom fizičkom izgledu. Gotovo dve trećine (63%) razmotrilo bi ili trajnu ili privremenu augmentaciju tela tehnologijom, kako bi ga unapredili.

Istraživanje u kom je učestvovalo 14.500 odraslih širom 16 zemalja u Evropi i Severnoj Africi otkrilo je da bi naši susedi u Mađarskoj među prvima razmotrili ljudsku augmentaciju (96%), dok bi se poslednji na to odlučili Britanci (33%). Neki ispitanici su čak iskazali želju da povežu pametne telefone sa svojim telima.

Većina ispitanika se izjasnila da bi želeli da se ljudska augmentacija koristi za dobrobit čovečanstva, uz 53% ljudi koji su naveli da treba da se koristi za poboljšanje kvaliteta života. Po njihovom mišljenju, cilj svake ljudske augmentacije trebalo bi da je poboljšanje celokupnog zdravstvenog stanja (40%) ili vida (33%).

Istraživači su primetili i izvesnu zadršku prema ovom procesu, jer je 69%  ispitanika reklo da se plaše da bi augmentacija bila namenjena samo bogatima, dok je devet od deset ljudi (88%) reklo da se plaše da bi sajber kriminalci mogli da hakuju njihova tela.

Koncept ljudske augmentacije je nekada bio isključivo deo naučne fantastike. Ipak, proces unapređenja ili rekreiranja naših fizičkih i mentalnih sposobnosti je dobio na značaju od kako je digitalna tehnologija postala sve značajniji deo naših svakodnevnih života.

Marko Projs (Marco Preuss), direktor evropskog GReAT tima za globalno istraživanje i analizu u kompaniji Kaspersky izjavio je:

“Ljudska augmentacija je jedan od najznačajnijih tehnoloških trendova današnjice. Svedoci smo razvoja širokog opsega njenih praktičnih primena u svakodnevnim sferama naših života, kao što su zdravstvena i socijalna zaštita, sport, obrazovanje i transport. Neki od primera su i egzoskeleti za timove koji se bave spašavanjem ili bioštampanje organa.“

“Ipak, ljudi imaju pravo da budu sumnjičavi. Dok entuzijasti i zagovornici augmentacije uveliko testiraju granice onoga što je moguće, još uvek nemamo usaglašene opšteprihvaćene standarde koji bi osigurali da augmentacija dostigne svoj pun potencijal, a rizici koje taj proces nosi budu svedeni na minimum.”

Istraživanje kompanije Kaspersky takođe je otkrilo:

–        Odrasli u Južnoj Evropi, uključujući Španiju, Portugal, Grčku i Italiju, zajedno sa ispitanicima iz Maroka, najotvoreniji su prema idejama ljudske augmentaciji

–        Odrasli u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj su najskeptičniji prema ljudskoj augmentaciji, a 36% Britanaca i 30% Francuza su protiv ovog koncepta. Više od polovine odraslih u Francuskoj (53%) i Ujedinjenom Kraljevstvu (52%) veruju da će ljudska augmentacija biti opasna po društvo, što je značajno iznad proseka istraživanja od 39%

–        Mogućnost augmentacije u svrhe stvaranja atraktivnijeg tela bila je primamljiva za više od trećine (36%) žena i samo četvrtinu (25%) muškaraca, dok su muškarci više zainteresovani za poboljšanje svoje snage (23%) nego što su žene (18%)

–        Gotovo polovina (47%) ispitanika veruje da vlade treba da regulišu ljudsku augmentaciju. Građani Ujedinjenog Kraljevstva najbrojnije podržavaju intervenciju vlade (77%), a najmanja podrđka takvoj akciji je zabeležena u Grčkoj (17%)

–        Trećina ljudi (33%) je ‘uzbuđena’ zbog ideje o ljudskoj augmentaciji, ali žene (21%) će pre nego muškarci (15%) reći da su više zabrinute nego uzbuđene zbog augmentacije

Kompanija Kaspersky je objavila ove nalaze pred debatu koju je vodila IT novinarka Kejt Rasel (Kate Russell), a u kojoj su takođe učestvovali:

·        Zoltan Ištvan (Zoltan Istvan), autor i osnivač Transhumanističke partije

·        Profesor Julijan Savulesku (Julian Savulescu), profesor na Univerzitetu u Oksfordu i šef Uehiro centra za praktičnu etiku

·        Dejvid Džejkobi (David Jacoby), viši istraživač bezbednosti u GReAT timu za globalno istraživanje i analizu, Kaspersky

·        Marko Projs (Marco Preuss), director evropskog GReAT tima za globalno istraživanje i analizu u kompaniji Kaspersky

Naziv debate je ‘Debata o ljudskoj augmentaciji’

“Verujem da će većina ljudi biti voljna da prihvati augmentaciju, dokle god je ovaj proces postepen i dokle god mogu da vide ekonomsku i medicinsku korist,” izjavio je Zoltan Ištvan. “Istorijski, ljudi u početku teško prihvataju tehnološke inovacije, ali se to promeni nakon što shvate da od toga zavise njihovi poslovi, sredstva za život i nacionalna bezbednost.

Profesor Julijan Savulesku, smatra da je ljudska psiha oblast sa najznačajnijim potencijalom za augmentaciju, kroz poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti i moralnih kapaciteta. “Najveća pretnja sa kojom se suočavamo jeste nejednakost ljudskih kapaciteta za humano, ali i moralno ponašanje.” Savulesku upozorava. “Ljudska augmentacija ima potencijal da uskladi postojeće nejednakosti, tako da je izazov za vlade širom sveta kako da iskoriste taj potencijal u dobre svrhe.”

Dejvid Džejkobi, viši istraživač bezbednosti u kompaniji Kaspersky zaključio je: “Kroz istoriju, zlonamerni akteri su uvek eksploatisali nove tehnologije. Generalno gledano, tehnološka dostignuća su bila pozitivna za čovečanstvo – i siguran sam da će to biti slučaj i sa ljudskom augmentacijom. Imajući to u vidu, moramo biti oprezni kada je reč o zloupotrebama i napadima, kako bezbednost ne bi postala problem onog trenutka kada ljudska augmentacija postane svakodnevna realnost.”

O istraživanju

Rad na terenu je sprovela kompanija Opinium Research između 9. i 27. jula 2020. godine. Kompanija Opinium je ispitala 14.500 odraslih u 16 zemalja, uključujući Austriju, Belgiju, Češku, Dansku, Francusku, Nemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Maroko, Holandiju, Portugal, Rumuniju, Španiju, Švajcarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.