Autonomni robot AgAR, razvijan u saradnji kompanije COMING i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu, poslednjih meseci postao je jedna od najzanimljivijih priča u evropskom agrotehničkom sektoru. Ono što je počelo kao domaći istraživačko-razvojni projekat danas prerasta u primer kako automatizacija, robotika i regenerativne prakse menjaju poljoprivredu – ne na teorijskom, već na operativnom nivou.
Njegovo pojavljivanje na sajmu AGRITECHNICA u Hanoveru, gde je AgAR ušao u finale za nagradu Robotic Tractor of the Year (TOTYbot), potvrdilo je da Srbija u ovom domenu više ne nastupa kao posmatrač, već kao punopravan kreator trendova. Iako je nagradu odneo holandski AgXeed, pozicija u finalu najprestižnijeg takmičenja u robotizovanoj poljoprivredi u Evropi značajno menja percepciju domaće industrije.
Šta zapravo predstavlja AgAR i zašto je važan?
Za razliku od klasične mehanizacije, AgAR je zasnovan na potpuno autonomnoj platformi sposobnoj za rad bez prisustva vozača, sa jasno definisanim zadacima i algoritmima donošenja odluka. U međunarodnoj literaturi i industrijskim publikacijama ovakvi sistemi se tretiraju kao „field robots” – mašine projektovane da preuzmu fizički intenzivne, ponavljajuće i vremenski osetljive poslove.
U praksi, AgAR cilja tri ključna izazova savremene poljoprivrede:
- Nedostatak radne snage
Evropske države već godinama bilježe pad broja dostupnih poljoprivrednih radnika. Autonomni roboti se pojavljuju kao rešenje koje može da stabilizuje proizvodnju.
- Potreba za preciznošću
Regenerativna i održiva poljoprivreda zahtevaju minimalna odstupanja u doziranju, obradi zemljišta i kretanju po parcelama. Ljudski faktor često uvodi varijabilnost koju robot može da eliminiše.
- Optimizacija potrošnje goriva i resursa
Autonomni traktori mogu da planiraju putanju, smanje prazne hodove i preciznije obavljaju zadatke, što doprinosi značajnom smanjenju troškova.
AgAR se pozicionira kao platforma koja objedinjuje sve ove potrebe, čineći ga privlačnim i za komercijalne proizvođače i za istraživačke institute.
Utisak međunarodne publike: zašto je Hanover bio prekretnica
Sajam AGRITECHNICA u Hanoveru nije tek industrijski događaj – to je centar globalne poljoprivredne tehnologije. Proizvođači koji se tamo pojave izlažu se pred auditorijumom koji uključuje:
- najveće proizvođače mehanizacije,
- investitore u agrotech startup-e,
- evropske i svetske medije,
- institute i univerzitete koji kreiraju buduće standarde.
Zato je reakcija publike bila posebno značajna. Prema informacijama sa štanda FPM Agromehanika, interesovanje za AgAR nadmašilo je očekivanja – ne samo zbog dometa tehnologije, već zbog činjenice da se projekat razvija u zemlji koja se retko povezuje sa robotizovanom poljoprivredom.
Posetioci su mogli da vide:
- praktične primere autonomnog kretanja po unapred definisanim rutama,
- kombinaciju senzora za prepoznavanje prepreka,
- algoritme koji omogućavaju preciznu obradu zemljišta,
- modulsku arhitekturu koja omogućava buduća proširenja.
Ovaj nastup pokazao je da AgAR nije prototip spreman za laboratoriju, već mašina osmišljena za realne uslove na terenu.
Uticaj digitalnih medija i influensera: kako je AgAR dospeo do globalne publike
U savremenoj poljoprivredi YouTube i specijalizirani kanali postali su jednako važni kao stručni časopisi. Zbog toga je pojavljivanje AgAR-a na kanalu Machinery Nation (više od 100.000 pratilaca) imalo gotovo jednaku težinu kao nastup na sajmu.
Video-snimak je pružio pregled tehničkih sposobnosti AgAR-a, ali i kontekst – kako izgleda autonomna poljoprivreda kada se izvede na terenu, a ne u simulaciji.
Zapažanja kreatora kanala bila su fokusirana na tri elementa:
- napredne funkcije automatizacije,
- doprinos smanjenju potrošnje resursa,
- potencijal primene u malim i srednjim gazdinstvima koja nemaju pristup velikoj mehanizaciji.
Za COMING je ovo imalo dodatnu vrednost: vidljivost koju domaće kompanije retko dobijaju u međunarodnoj agro-teh zajednici.
Finansijska struktura projekta: primer kako funkcioniše domaći inovacioni ekosistem
AgAR je nastajao u okviru modela finansiranja koji postaje sve češći u domaćoj inovacionoj industriji – kombinacija sredstava Evropske unije, državnih fondova i privatnih partnera.
Razvoj je delimično finansiran od:
- Fonda za inovacionu delatnost (EU pretpristupni fondovi + nacionalni budžet),
- Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija,
- StarTech programa podrške, koji sprovodi NALED, a finansira Philip Morris International.
Ovakva struktura finansiranja omogućila je kontinuitet projekta i povezala akademski sektor, državu i industriju – što je formula koju mnoge zemlje već smatraju standardom u razvoju visokotehnoloških rešenja za poljoprivredu.
COMING kao nosilac razvoja: od IT kompanije do lidera u agro-robotici
COMING, poznat kao kompanija koja tradicionalno deluje u IT, cloud i data centrima, poslednjih godina intenzivno ulazi u segment specijalizovanih tehnoloških rešenja. Razvoj AgAR-a predstavlja najkompleksniji iskorak u tom pravcu.
Sa timovima u Nišu, Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, kompanija ima pristup raznovrsnim ekspertizama – od softverskog inženjeringa do mašinskih konstrukcija. U tom kontekstu, AgAR je produkt domaćeg znanja i saradnje univerzitetskog i industrijskog sektora.
Šta je sledeće: primena na tržištu i realne prepreke
Iako je AgAR već privukao veliku pažnju, komercijalna primena autonomnih traktora suočava se sa tri izazova:
- Regulatorni okvir
Mnoge evropske države još uvek nemaju jasne propise koji definišu autonomne mašine na poljima.
To usporava masovno usvajanje.
- Cena implementacije
Autonomni sistemi su i dalje skupi za prosečno gazdinstvo.
Međutim, trendovi pokazuju da će cene padati, dok operativni troškovi (radna snaga, gorivo) rastu – što menja ekonomsku računicu.
- Infrastruktura
Autonomne mašine zavise od stabilnog GNSS signala, kvalitetne komunikacione infrastrukture i digitalnih mapa, što na mnogim ruralnim područjima još nije standard.
AgAR svoj razvoj usmerava upravo ka rešavanju ovih prepreka – modularnost, mogućnost nadogradnje i potencijal za lokalnu servisnu podršku čine ga spremnim za tržište koje će tek ući u tranziciju ka autonomiji.
AgAR kao indikator pravca u kojem ide poljoprivreda
Uspeh domaćeg robota AgAR na internacionalnoj sceni nije samo tehničko postignuće – to je signal za širu industriju. Srbija ulazi u segment agro-robotike koji će u narednoj deceniji oblikovati globalnu proizvodnju hrane.
Ulaganja u regenerativnu poljoprivredu, automatizaciju i snižavanje troškova kroz robotiku postaju obavezni deo strategije čak i za manje proizvođače. A AgAR je dokaz da domaći razvoj može ići u korak sa najboljima – i u pojedinim segmentima prednjačiti.
Ako se ovaj trend nastavi, Srbija bi mogla da se pozicionira kao regionalni centar za razvoj autonomnih poljoprivrednih sistema.
Za sada, AgAR ostaje jedan od primera kako domaća inovacija, uz pametnu saradnju akademske zajednice, industrije i fondova, može da pronađe svoje mesto na globalnoj tehnološkoj mapi.
