Nove tehnologije izlaze iz laboratorija
U poslednjih nekoliko godina, Srbija je svedok zanimljivog zaokreta – tehnologija više nije tema rezervisana za stručne konferencije, već ulazi u svakodnevne razgovore, radne procese i lične rutine. Konferencija Pogon, koja će 30. oktobra biti održana u beogradskoj Ložionici, simbolično označava taj prelaz: iz sveta teorije u svet primene.
Organizator, ICT Hub, najavljuje događaj koji nije zamišljen kao još jedan susret stručnjaka zatvoren u tehnološki balon, već kao otvoreni forum na kojem se razmenjuju praktična iskustva o tome kako veštačka inteligencija, automatizacija i digitalni alati menjaju način na koji radimo, učimo i razmišljamo.
Pogon bi, prema rečima Koste Andrića, izvršnog direktora ICT Huba, trebalo da „pokrene razgovore koji su već odavno potrebni“ — ne o budućnosti koja možda dolazi, već o tehnologijama koje već sada utiču na tržište rada, obrazovanje i produktivnost.
Od „buzzworda“ do alata koji rešavaju stvarne probleme
Uprkos tome što se o veštačkoj inteligenciji (AI) u poslednje vreme govori gotovo svakodnevno, u praksi se pokazuje da većina organizacija i dalje ne zna kako da iskoristi njene mogućnosti. Dok globalne kompanije poput Microsofta, Googlea i OpenAI-ja diktiraju tempo inovacija, lokalne firme tek traže svoje mesto u toj priči.
Zato Pogon ima važnu ulogu: da prevede tehnološki žargon u konkretne primere. Tema konferencije nije „šta AI može“, već „kako AI već radi“ — u bankama, proizvodnji, školama, zdravstvenom sistemu i medijima.
Pristup Pogona razlikuje se od tipičnih tehnoloških skupova koji obećavaju „pogled u budućnost“. Ovde se fokus stavlja na primenjene tehnologije: sisteme koji već smanjuju troškove, ubrzavaju procese i olakšavaju donošenje odluka.
Digitalna transformacija bez mistifikacije
Digitalna transformacija je u domaćim okvirima često shvatana kao veliki, skup i apstraktan projekat. Međutim, upravo događaji poput Pogona pokazuju da je reč o kontinuiranom procesu, a ne o jednokratnoj investiciji.
Andrić naglašava da su cilj konferencije konkretni uvidi i prenos iskustava, naročito za one koji se tek suočavaju sa promenama: „Želimo da pokažemo da inovacije nisu privilegija IT sektora. Svaka kompanija, bez obzira na veličinu ili delatnost, može da uvede tehnologije koje povećavaju efikasnost i kvalitet usluga.“
Ovakav pristup oslanja se na praksu koja već postoji u Evropi i svetu – od skandinavskih modela digitalne administracije do nemačkih industrijskih startapa koji koriste AI za optimizaciju proizvodnih linija.
Obrazovanje kao ključ digitalnog društva
Jedna od ključnih tema Pogona biće obrazovanje i razvoj digitalnih veština. U trenutku kada AI generiše sadržaje, piše kod, prevodi jezike i analizira podatke, pitanje više nije „da li će zameniti ljude“, već kako će ljudi naučiti da rade uz AI.
Na konferenciji će biti predstavljeni modeli saradnje između obrazovnih institucija i privrede, uključujući primere iz domaćih škola i fakulteta koji su već započeli integraciju tehnologija u nastavni proces.
Srbija, prema izveštajima Digitalne agende EU, i dalje zaostaje po nivou digitalne pismenosti i učešću stanovništva u IT sektorima. Međutim, projekti kao što je Pogon doprinose stvaranju kulture učenja u kojoj tehnologija postaje alat, a ne prepreka.
Veštačka inteligencija u službi svakodnevnog života
Za razliku od apokaliptičnih narativa koji prate AI, Pogon želi da pokaže i drugu stranu priče — tehnologiju kao saveznik čoveka. Tokom panela i predavanja, biće predstavljeni domaći projekti koji pokazuju koliko brzo AI postaje deo rutine:
-
AI asistenti u korisničkoj podršci, koji ubrzavaju rešavanje zahteva u bankama i telekomima,
-
analitika podataka u zdravstvu, koja pomaže lekarima da prepoznaju rane faze bolesti,
-
pametne učionice, gde algoritmi prate napredak učenika i predlažu individualizovane metode učenja.
Ovakvi primeri pokazuju da AI ne oduzima poslove, već ih redefiniše. Pojavljuju se nova zanimanja – prompt inženjeri, analitičari etike podataka, AI treneri – dok se stara transformišu u skladu s novim alatima.
Beograd kao novo tehnološko čvorište regiona
Izbor Beograda za domaćina konferencije nije slučajan. Grad već ima reputaciju regionalnog centra inovacija, sa rastućim brojem IT kompanija, startapa i istraživačkih centara.
Prema podacima NALED-a, u IT sektoru Srbije trenutno radi više od 50.000 ljudi, a izvoz softvera premašuje 3,2 milijarde evra godišnje. Događaji poput Pogona doprinose daljem pozicioniranju Beograda kao mesta gde se tehnologija susreće sa društvom — i gde inovacije dobijaju ljudsko lice.
Podrška Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije i partnerstvo sa kompanijom A1 Srbija dodatno potvrđuju da se ovakvi događaji više ne tretiraju kao nišne manifestacije, već kao strateški važni za ekonomski razvoj zemlje.
Između entuzijazma i odgovornosti
Iako je tehnološki optimizam neophodan da bi se inovacije širile, jednako je važna i kritička distanca. Zato će Pogon otvoriti i pitanja etike, privatnosti i odgovornosti u primeni novih tehnologija.
Kako obezbediti da AI sistemi budu transparentni? Ko je odgovoran za odluke koje donosi algoritam? Kako zaštititi podatke građana u eri kada su digitalne usluge svuda prisutne?
Ova pitanja nisu teorijska — ona postaju deo javne politike i poslovnih strategija. U tom smislu, Pogon nije samo konferencija, već i mesto dijaloga između tehnologije, etike i ekonomije.
Zašto je to dobra vest
Iako je promena uvek izazovna, činjenica da konferencija poput Pogona postoji znači da je domaće tržište spremno za razgovor o realnim efektima tehnologije.
To je znak da se Srbija kreće od pasivnog posmatranja globalnih trendova ka aktivnom oblikovanju sopstvenog digitalnog identiteta.
Ako su prethodne decenije bile vreme infrastrukture – kablova, mreža i servera – sada počinje doba u kojem se gradi kultura primene. A Pogon, kako i samo ime sugeriše, ima ambiciju da taj pokret pokrene.
